Masaru Tsuji, japanski veleposlanik u Hrvatskoj, nakon posjeta prinčevske obitelji Hrvatskoj objašnjava model oporavka japanske ekonomije, komentira odnose Hrvatske i Japana i najavljuje povećani interes japanskih investitora za novu članicu Europske unije.

Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja japanska ekonomija izlazi iz krize. Možete li reći nešto više o mjerama oporavka japanskog gospodarstva i kakve rezultate daju?
Za japansku vladu pitanje od najveće važnosti bilo je pronaći izlaz iz dugotrajne deflacije koju je pratila prekomjerna aprecijacija jena, te kako potaknuti robusno gospodarstvo. Paket mjera tzv. Abenomics nazvan po predsjedniku vlade Shinzo Abeu izabranom u prosincu prošle godine temelji se na tzv. tri poluge: fleksibilnoj fiskalnoj politici, agresivnoj monetarnoj politici i strukturnim reformama, tj. strategiji održivog ekonomskog rasta.Kako bi prevladali deflaciju i ostvarili održivi gospodarski rast uz stabilnost cijena, japanska središnja banka (BOJ) odredila je ciljanu stopu inflacije na 2% te slijedom toga u travnju predstavila novi program ublažavnja monetarne politike, kako kvantitativnog tako i kvalitativnog, te udvostručila količine primarnog novca. Sve to dovelo je do brzih, možda i prebrzih promjena koje su uzrokovale nagli skok vrijednosti dionica (i više od 80 posto) i burzovnih indeksa, aprecijaciju jena (više od 20 posto), nakon čega je potkraj svibnja i početkom lipnja uslijedila značajnija korekcija. Te fluktuacije i korekcije, koje su i odraz želje za brzom zaradom, nisu ugrozile dobar smjer mjera. Burzovne cijene u usporedbi s prošlogodišnjim rujnom još su uvijek značajno više. Jasna predanost i stalni napori vlade i dalje čine osnovu za ostvarenje oporavka, a politička inicijativa koju je započela Abeova administracija ohrabruje uvjerenost ljudi u poboljšanje i prevladavanje pat pozicije ekonomskih aktivnosti. Gospodarstvo je općenito počelo pokazivati dobre znakove, a samo u prvom kvartalu evidentiran je rast BDP-a od 4,1% (na godišnjoj razini).

Sve su češće kritike politike štednje u europskim zemljama. Japan, čini se, ide drugim smjerom, poticanjem investicija i labavom monetarnom politikom. Donosi li štednja rezultate?
Teško je usporediti politike različitih država, jer su i stanja i očekivanja drugačija od zemlje do zemlje, čak i među europskim zemljama. Nema zajedničkog recepta. Za Japan, pitanje od najveće važnosti je ponalaženje izlaza iz produljene deflacije i pokretanje robusnog gospodarstva. Kao prvi korak japanska vlada prihvatila je hitne gospodarske mjere vrijedne više od 100 milijardi dolara. Iako će se kratkoročna fiskalna politika provoditi na pravovremen i fleksibilan način, vlada vjeruje da je neophodno držati se sadašnjih ciljeva fiskalne konsolidacije, kojima je cilj prepoloviti deficit središnje vlade te lokalnih samouprava u razdoblju između fiskalnih godina 2010. i 2015., te ostvariti suficit do fiskalne godine 2020. To su ambiciozni ciljevi jer trenutačno javni dug doseže 240% BDP-a. Vrlo je važno iskazati odlučnu političku volju za provedbu mjera kojima bi se povratila financijska ravnoteža kroz srednji i dulji rok.

Je li se japanska ekonomija uspjela oporaviti od katastrofalnih posljedica potresa i tsunamija iz 2011.?
Veliki potres te razorni tsunami koji su pogodili istok Japana u ožujku 2011. uzrokovali su najveću krizu od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine. Kao posljedica te velike nepogode više od 470 tisuća ljudi je raseljeno. Svi su privremeno ili trajno pronašli nove domove ili se vratili u stare. Značajan dio infrastrukture je obnovljen, no za potpuni oporavak trebat će više godina. Među najjače pogođenim je energetski sustav i nuklearne elektrane. Od 54 nuklearke četiri je potpuno uništio tsunami, a rad u ostalima zaustavljen je zbog detaljnih sigurnosnih provjera i popravaka. Rad su nastavile samo njih dvije od ukupno 50. Prije krize uzrokovane tsunamijem 2011., više od 30% ukupne opskrbe električnom energijom dolazilo je iz nuklearnih elektrana, što je trebalo nadomjestiti. Bili smo suočeni s velikim izazovom kako osigurati stabilnu opskrbu strujom. Nakon svega Japan izuzetno puno pažnje posvećuje podizanju razine sigurnosti, ali i diverzificiranju izvora proizvodnje energije.

Hrvatska uskoro ulazi u EU. Japanske tvrtke i banke su kao investitori prisutne na europskom tržištu, a Hrvatska im je dosad zbog veličine tržišta bila manje interesantna. Hoće li se percepcija Hrvatske promijeniti 1. srpnja?
Vjerujem da hoće. Potencijal je velik. Spomenut ću primjer Poljske u koju je nakon ulaska investiralo 300 japanskih kompanija. Više od 80 ih je investiralo u proizvodnju i stvorile su više od 40.000 novih radnih mjesta. Naravno, Poljska je nekoliko puta veća od Hrvatske. No postati dio velikog tržišta je izuzetno bitno, ulazak u EU znači za Hrvatsku veliku razliku, donosi stabilnost i smanjuje rizik investiranja. Hrvatska kao članica NATO-a i sada EU-a šalje vrlo dobru poruku japanskoj poslovnoj zajednici. Veći pomaci se mogu očekivati kada se oporavi i tržište EU. U isto vrijeme, moramo imati na umu da se sveukupna ekonomska situacija u zemljama članicama EU treba popraviti prije nego osjetimo prednosti pripadnosti tako velikom tržištu. Među glavnim hrvatskim prednostima, osim geografskog položaja, svakako je i educirana radna snaga. Važno je reći da japanske investicije u pravilu nisu kratkoročne, nerijetko se radi o greenfield investicijama, koje donose i novu tehnologiju, otvaraju radna mjesta i dugoročne su orijentacije. Za velike projekte treba vremena, oni se ne mogu realizirati u kratkom razdoblju. Iako je vidljivo da hrvatska Vlada nastoji ojačati investicijsku klimu, uklanjajući prepreke biznisu, predstoji joj još uvijek puno posla.

Širenje područja suradnje

Jeste li zadovoljni odnosima Japana i Hrvatske?

Imamo izvrsne odnose na mnogim područjima od kulture do humanitarnih aktivnosti. Podržavamo hrvatski ulazak u EU, što će sigurno pridonijeti i jačanju ekonomskih odnosa naših dviju zemalja. Japan i Hrvatska, kao nova članica EU, proširit će područje suradnje i na pitanja od globalnog značaja, područje na kojem je EU jedan od svjetskih lidera. Prošlotjedni posjet hrvatskoj Njihovih visočanstava princa i princeze Akishino bio je izvrsna prilika za obilježavanje 20 godina diplomatskih odnosa.