O tektonskim promjenama na telekom tržištu, koje tresu predstečajne nagodbe alternativaca, pritisak države na Tele2 i nezainteresiranost međunarodnih investitora, razgovarali smo s Petrom Čavlovićem, predsjednikom Udruženja za telekomunikacije pri HGK.

Inače, Čavlović je i član No-a H1 Telekoma te direktor Sportske televizije. Udruženje kojim predsjeda jedino je mjesto u Hrvatskoj koje je na dobrovoljnoj osnovi uspjelo okupiti sve telekom operatore, od najmanjih alternativaca do Vipneta i Hrvatskog telekoma. Udruženje je aktivno lobiralo za izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama 2008. i 2011., čime je povećao zaštitu investitora u telekome. Rezultat njihova rada je i rano uvođenje instituta analize tržišta, zbog čega regulator Hakom nema prostora za diskrecijske, nekad političke odluke, već poteze može vući isključivo na temelju podataka koje skuplja od operatora. Čavlović kaže da nije lako pronaći zajedničke interese tako veličinom različitih subjekata, ali da je to dokaz vrhunske kvalitete menadžmenta u domaćoj telekom industriji.

Tele2 ne može nakon osam godina biti profitabilan, svi veći alternativni fiksni operatori su u predstečajnoj nagodbi. Regulator to ne smatra neuspjehom liberalizacije. A vi?
To je poput kvalifikacija za Brazil. Odigrali smo deset utakmica. Svi pamte tri dobre, ali nismo prošli. Po jednom čimbeniku liberalizacija telekomunikacija nije usporediva s istim procesom u drugim sektorima. U Hrvatskoj smo uspješno proveli liberalizaciju u financijskom, osiguravateljskom i naftnom biznisu. Ali nigdje liberalizacija nije počela tako da smo prvoga dana imali samo jednog igrača s apsolutnom kontrolom cijelog tržišta vertikalno i horizontalno. To stavlja nesagledivu odgovornost na regulatora, da stvara tržište i otvara prostor za nove igrače.

No, uspjeh ili ne?
Liberalizacija je donijela mnogo novih radnih mjesta. HT ima manje zaposlenika, ali velik dio njegovih bivših radnika postali su zaposlenici novih operatora. Alternativni operateri izgradili su golemu optičku infrastrukturu, proširili ponudu usluga i snizili cijene. Time su potaknuli HT da više uloži u razvoj i kvalitetu, postane agilniji. To su sve uspjesi.

Milijarde kuna utrošene su u taj proces, a izuzmu li se investitori u HT i Vipnet, svi drugi si mogu počupati kosu kad vide rezultat. Je li to uspjeh?
Regulator danas radi na popravljanju veleprodajnih uvjeta i utvrđivanju hodograma razvoja kako bi se izbjegle pogreške iz prošlosti. Ključna je pogreška liberalizacije, ona zbog koje su sada najveći fiksni alternativni operatori u predstečajnoj nagodbi, ta što regulator nakon usluge predoodabira operatora, čime je djelomično otvorio tržište veleprodajnih usluga HT-a, nije otišao u puno otvaranje tog tržišta uslugom bitstreama. Time bi fiksni konkurenti HT-a uz manju maržu mogli preprodavati njegove usluge u cijelosti i onda kad skupe dovoljno korisnika na pojedinim lokacijama ići u postavljanje vlastite optike i opreme u telefonske centrale.

Što je regulator napravio?
Takvim otvaranjem tržišta regulator je, primjerice, pogurao Optima telekom na više od pola milijarde kuna ulaganja u optiku i kolokacije, da bi se koju godinu kasnije ta ulaganja obezvrijedila ponudom bitstreama, odnosno time što je Hakom nametnuo potpuno otvaranje veleprodaje HT-a, što je jeftiniji put do korisnika. Ti pogrešni koraci u otvaranju tržišta, prvo kolokacija a tek onda bitstream, velik su grijeh bivših uprava Hakoma i zato su sada najvažnija tema za investitore veleprodajne cijene HT-a. Neću reći da ni vlasnici novih operatora nisu griješili, ali nakon osam godina liberalizacije i milijardi kuna ulaganja tržišni udjeli u nekim ključnim područjima industrije nisu puno drukčiji od onih prije liberalizacije.

Nemamo ni zajedničku mjeru uspješnosti liberalizacije, može li ona, kako se referirate, biti tržišni udio HT-a?
Hakom je trebao stvoriti klimu da se od HT-a ne otima nego da se liberalizacijom otvara prostor za nove igrače. Stvarni pomaci se pokušavaju raditi tek sada.

U mobilnim komunikacijama liberalizacija je navodno gotova, više nema operatora sa značajnom snagom. Je li to model kojem treba težiti? 
Liberalizacija nije cilj već proces. To što imamo tri operatora od kojih nijedan nema značajnu snagu znači neki tip rajske situacije, pokazuje da i iza raja dolazi neki novi raj, posebno kad tu sliku nadopunimo financijskim pokazateljima Tele2. Treći operater potaknuo je veliku živost na mobilnom tržištu, ali sad je pred velikim odlukama.

Država tjera Tele2 na nova ulaganja, kupnju digitalne dividende. Je li to dobar potez za nastavak liberalizacije?
Tele2 djeluje ne samo u Hrvatskoj nego i globalno. Oni znaju biznis. Ne vjerujem da će se povući, ali mislim da sad moraju odlučiti hoće li se boriti. To je kao u nogometu. Kad si igrač na terenu, imaš suca i pravila igre. Na tebi je da odlučiš hoćeš li igrati remi, s malom razlikom ili na pobjedu. Ovdje je pitanje izbora igrača, a ne pitanje dobrog ili lošeg. Državi je brzi internet strateški bitan, a tu je i minimalno milijarda kuna prihoda od tih frekvencija.

Kako milijarda kuna?
Svi su se koncentrirali na početne iznose, ali ukupan iznos koji država novim natječajem za digitalnu dividendu očekuje jest barem 992 milijuna kuna. I to samo ako u ovoj dražbi ponuda bude najmanja dopuštena. 
HT i Vipnet u prvom su krugu platili inicijalno 332 mil. kn i obvezali se u deset godina dati još po 16 milijuna kuna, što je ukupno 652 milijuna kuna. Sada u ovom krugu zbroj je minimalno 340 milijuna kuna. Mislim da će država ukupno zaraditi više od milijardu kuna.

Je li opravdana tako visoka cijena kad se još mnogo mora uložiti u razvoj LTE mreža?
Očito je ta cijena prihvatljiva operatorima. Riječ je o vrlo važnom i ograničenom javnom dobru. Hakom time dobro gospodari. Osobno bih htio jedino da se dio tog novca uloži u TV nakladnike, one koji su se morali odreći analognih TV frekvencija u korist mobilnih operatora. Dio novca koji država tako zaradi trebao bi se uplatiti u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Za Tele2 je bio zainteresiran Telenor, pa je odustao, i drugi strani operatori gledali su fiksne operatore pa su se ohladili. Stanje nije najbolje, a onda se još kroz LTE natječaj stvara pritisak na jedinoga velikog europskog konkurenta HT-u i Vipnetu. Udruženju je to prihvatljivo?
Ali Hrvatska već ima dva velika europska operatora. To što se ovdje zovu HT i Vipnet, a ne Deutsche Telekom i Telekom Austrija, ne bi nas trebalo prevariti da posrijedi nisu veliki igrači. Nisu to male stvari.

Kako će se razvijati liberalizacija sada kad su de facto banke postale investori u alternativne fiksne telekome zbog predstečajnih nagodbi?
Banke su prije imale dosta portfelja u građevinarstvu, sad imaju u telekomunikacijama. To je normalno. Moraju negdje ulagati. Uvjeren sam da su razumno ulagale.

Što dolazak banaka poput Zabe, PBZ-a i HPB-a znači za telekom tržište?
Banke na telekom tržištu moraju riješiti neka pitanja kako bi osigurale svoje investicije. No, uspjeh svakog ulaganja u infrastrukturu ovisi o uspjehu cijeloga društva i politike. Praktički sav razvoj i konkurentnost društva počivaju na kvalitetnim telekomunikacijama. Zato mislim da u posljednjem kvartalu ove godine možemo očekivati neka kvalitetna rješenja.

Ali banke mogu i podvući crtu. Što će vagati?
Očito neki cjenovni modeli između HT-a i alternativaca nisu bili adekvatni. Regulator je predugo zadržao vrlo visoke veleprodajne cijene. Trebalo je to davno svesti u održive okvire. Sada je najvažnija zadaća regulatora očuvati igrače na tržištu.

HT ide u energetiku. Je li to iduće veliko područje širenja za telekome?
Idući veliki pomak u telekomunikacijama, koji se očekuje u 2014., konkurencija je quadriple-playa usluga. Kako danas kupujete internet, telefon i televiziju, od iduće godine paketu ćete kupovati i mobilne usluge. Energetika je nešto drugo. Tu će telekomi ući u područje obračuna i naplate usluga, gdje imaju najveću ekspertizu, ali i infrastrukturu.

No, dok privatni operatori ulažu susreću se s državnim tvrtkama koje im konkuriraju javnim novcem, poput EvoTV usluge Hrvatske pošte. Da li je to dobro za tržište? 
U industriji se zbog toga pitamo je li to razumno ulaganje jer je riječ o javnom novcu. I pitamo se, koja je strateška korist za Hrvatsku od tog ulaganja. EvoTV nije IPTV usluga kao što je nude svi telekomi, znači ne uključuje internet koji strateški promovira država. Ali država radi i nešto potpuno drugačije – racionalizaciju državne optičke mreže u okviru OiV-a, koja pridonosi razvoju tržišta.

Ministarstvo za ICT

Očekujete opet rast hrvatskog telekom tržišta? 

Financijski je to teško reći zbog kretanja BDP-a. No, TK tržište pokazalo se vrlo žilavim, ima visoku zaposlenost. U tom smislu sam optimist. Tržište će se širiti novim uslugama. Možemo potaknuti razvoj države. Legalizaciju objekata, primjerice, možemo poboljšati. Smatram da je vrijeme da se osnuje ministarstvo za ICT. Mnogo poduzetnika, ne samo telekoma, lebdi između različitih resora. Usto, domaće telekom tržište pozitivno će utjecati na regiju. HT je, primjerice, s MAXtv uslugom lider u regiji, a Hrvatska lider u toj industriji. To znanje traže istočne zemlje, prilika je to za izvoz.