Kad za koji mjesec postanemo punopravna članica EU, nameće se pitanje koliko će vremena trebati da naši veliki gradovi kao što su Zagreb, Osijek, Rijeka i Split  postanu poput velikih Europskih gradova Berlina, Frankfurta, Londona, Pariza…I to ne samo u nekom modnom ili poslovnom svijetu nego u svijetu telekomunikacija, mobilne telefonije, interneta.

Bacimo li pogled na sadašnju zakonsku regulativu  i njezinu  usklađenost s onom europskom, neki bi odgovorili da se tu nema puno toga za promijeniti jer je hrvatsko zakonodavstvo iz tog područja usklađeno s europskim. No ipak tu se mogu očekivati određene promjene.

Za početak ulazak u EU će donijeti smanjenje cijena usluga roaminga. Europska komisija je odredila gornju granicu cijena poziva i poruka iz jedne zemlje članice u drugu, tako da ćemo i mi Hrvati, kao članovi velike Europe, zasigurno jeftinije plaćati roaming usluge. Ako se još zapitamo što sama Europa poduzima u poboljšanju usluga i većoj dostupnosti usluga svim svojim građanima, sigurno će nas razveseliti vijest da se radi na tome da se do 2015. godine potpuno ukine roaming. Ovakvim napretkom na telekomunikacijskom tržištu izjednačile bi se cijene telefoniranja u mobilnoj telefoniji između domaćih i međunarodnih poziva unutar Europske unije. U tom smjeru EK priprema niz prijedloga kojima bi se dostigao cilj da se cijena poziva unutar zemlje i cijena poziva prema inozemstvu izjednače.

Cijena poziva unutar zemlje veća je i do tri puta od cijene poziva prema inozemstvu, iako je Europska unija prvi put uvela cjenovni plafon na uslugu roaminga za međunarodne mobilne razgovore još 2007. godine. Tako ni mi u skoroj budućnosti ne bi trebali plaćati više od 2,6 kuna po minuti za cijenu poziva u roamingu, dok nas cijena razgovora po minuti isto tako nebi smjela koštati više od 82 lipe po minuti.

Operateri će morati prilagoditi obračunsku jedinicu tako da će moći u cjelini naplatiti samo prvih 30 sekundi razgovora, a nakon toga moraju raditi obračun po sekundi razgovora. Nadalje, veleprodajna cijena interneta u roamingu ne može biti veća od 3,78 kuna za 1 MB, dok preslušavanje govorne pošte u roamingu mora biti besplatno. Slanje SMS-a u inozemstvo također neće moći biti skuplje od 83 lipe po poruci.

Hrvatsko telekomunikacijsko tržište u praksi nije do kraja liberalizirano iako imamo solidan regulatorni okvir. Promjene koje očekujemo su vezane za uvođenje novih usluga za krajnje korisnike i moguće snižavanje cijena uz transparentnu regulaciju. Hrvatski telekomunikacijski regulator HAKOM surađuje i operativno i institucionalno s BEREC-om, tijelom europskih regulatora u elektroničkim komunikacijama. Ulaskom u EU otvaraju se  nova tržišta i povećava konkurentnost, na što  hrvatski telekomunikacijski sektor mora biti spreman. HAKOM je već uskladio veleprodajne cijene s prosjecima EU.

S obzirom da i internet spada pod telekomunikacije, sljedeće pitanje koje se prirodno nameće je hoće li usluge koje su danas dostupne besplatno putem interneta i dalje ostati dostupne svima ili će neke od njih početi naplaćivati? Europski se parlament zalaže za internetsku neutralnost. Treba li pristup uslugama i sadržajima na internetu kontrolirati i filtrirati ili prepustiti tržišnom principu po kojem bi opstale samo najbolje moguće usluge? Pružateljima internetskih usluga prioritet bi morala biti najbolja moguća usluga svakom korisniku a nikako promet na internetu. Mnogi pružatelji internetskih usluga trude se pružiti najbolju i najbržu uslugu onima koji plate više, što ostalima usporava internetsku veza ili se čak blokiraju neke usluge poput Skype (internetski telefonski servis koji omogućava besplatno telefoniranje preko računala ili jeftine pozive s računala na telefon).

BEREC je zadužen od strane europske komisije provesti istragu o neutralnosti interneta i upravljanja prometom u što su uključeni i primjeri blokiranja i usporavanja.