Sve teži uvjeti poslovanja, pad cijena razminiranja i sve duža razdoblja neaktivnosti zaposlenika rezultirali su socijalnim tenzijama koja su sada kulminirala i štrajkom pirotehničara nakon neuspješnog procesa mirenja oko sklapanja novog kolektivnog ugovora.
Takav razvoj događaja nas kao poslodavce iznimno pogađa, no zahtjeve sindikata za povećanjem prava u ovakvom trenutku jednostavno nismo mogli ispuniti. Sindikati u pregovorima o sklapanju novog kolektivnog ugovora traže povećanje bruto plaće pirotehničara za 25 posto za puni radni mjesec (s 12.000 na 15.000 kuna), odnosno povećanje bruto plaće pirotehničara veće od 130 posto (s 3.300 na 7.800 kuna) za neradni mjesec u kojem vremenske prilike ili nedostatak sredstava iz proračuna ne dozvoljavaju izlazak na teren. Ispunjavanje takvih zahtjeva bi ukupan trošak rada i pripadajućih troškova zaposlenih bio veći od ukupnog proračuna za razminiranje u 2013. godini!
Prava zaposlenih
Poslodavci organizirani u HUP-Udrugu humanitarnog razminiranja u nizu prilika pokazali su socijalnu osjetljivost i izniman motiv za očuvanje prava zaposlenih i postojeće razine zaposlenosti. Često se zaboravlja da su jedino poslodavci organizirani u HUP-u i poštivali i dalje su spremni poštivati odredbe kolektivnog ugovora sklopljenog sa sindikatima. Oni koji nisu članovi HUP-a te odredbe ne poštuju niti se uključuju u pregovore sa sindikatima, što nas stavlja u neravnopravan položaj na tržištu. No, svoj pristup socijalnom dijalogu ne mislimo mijenjati ni ubuduće pa su iracionalni i strahovi koji su se pojavili u sektoru od moguće navale jeftinih pirotehničara s istoka i zamjene naših radnika njima. Mi smo zadovoljni svojim zaposlenicima i znamo da im kvalitetom rada i požrtvovnošću nitko ne može konkurirati. Važno je naglasiti kako su u većini tvrtki i vlasnici i djelatnici hrvatski branitelji te da su danas tvrtke koje se bave razminiranjem u Hrvatskoj i njihovi zaposlenici najopremljeniji i najstručniji u svijetu te su prepoznat hrvatski brend na svjetskom tržištu u području razminiranja.No, nažalost, imamo sve većih problema u tekućem poslovanju.
Posljednjih se godina realizacija sredstava za razminiranje predviđena Nacionalnim programom protuminskog djelovanja kreće znatno ispod polovine planiranih sredstava, a situacija je nepromijenjena i ove godine – od planiranih 572,5 milijuna kuna realizacija je, uključujući sve izvore financiranja, na razini od 254,6 milijuna kuna odnosno 44,5 posto planiranog. Takva situacija dovodi tvrtke za razminiranje, kapacitirane kako bi ispunile Program, u tešku situaciju. Troškovi hladnog pogona su veliki što iscrpljuje tvrtke koje se zadužuju kako bi mogle ispoštovati sve obveze prema državi, vjerovnicima i radnicima. Poslovi humanitarnog razminiranja definirani su Zakonom o humanitarnom razminiranju kao poslovi od interesa za sigurnost RH te zaštitu okoliša i zdravlja ljudi čime se nameću visoki kriteriji za kvalitetno i sigurno obavljanje poslova i to prvenstveno zbog sigurnosti djelatnika (pirotehničara). Također, Sabor RH usvojio je Nacionalni program protuminskog djelovanja 2009. – 2019., u kojem je razrađeno financiranje i definiran broj pirotehničara potreban da razminiranje Hrvatske bude gotovo najkasnije 2019., kako je zacrtano Programom. A trenutno je stanje u sektoru takvo da bi poslodavci kroz otprilike devet radnih mjeseci u poslovnoj godini, za koje postoji budžet iz proračuna, trebali akumulirati novčane pričuve dostatne za financiranje hladnog pogona u preostalom neaktivnom poslovnom kvartalu. U uvjetima koji trenutno vladaju na tržištu, a koje definira prvenstveno drastičan pad ponuđenih cijena razminiranja to je nemoguće. Rezultat je da su protekle dvije godine poslodavci u želji očuvanja svih prava zaposlenih, ali i njihovih radnih mjesta bili prisiljeni uzimati kredite i zaduživati se samo da bi financirali hladni pogon. No, takva je praksa kratkog daha, pa su u pitanje dovedni opstanak tvrtki te sigurnost i prava djelatnika koji sudjeluju u procesu razminiranja, ali i sama kvaliteta humanitarnog razminiranja.
Breme rata
Promjena loših trendova u sektoru moguća je jedino suradnjom i racionalnim dijalogom socijalnih partnera. Zajednički prioritet nas kao socijalnih partnera sada mora biti povećanje financiranja u skladu s donesenim Programom, ali i zajednički nastup prema zakonodavcu u trenutku donošenja novog Zakona o protuminskom djelovanju koji će definirati daljnje uvjete poslovanja i rada u čitavom sektoru. Sada zaista nije vrijeme za podjele i ultimativne zahtjeve koji se realno ne mogu ispuniti. Mi kao poslodavci smo spremni održati sva materijalna prava zaposlenika definirana u kolektivnom ugovoru koji je istekao u listopadu prošle godine i to smo jasno artikulirali u pregovorima sa sindikatima. Smatramo da je dogovor oko te razine prava kvalitetna i, što je najbitnije, održiva platforma za nastavak poslovanja. A mi kao društvo moramo i danas, pred samim ulaskom u Europsku uniju, biti svjesni činjenice da Hrvatska i dalje nosi teško breme ratnih zbivanja – i 20 godina nakon rata minski sumnjive površine na prostoru Republike Hrvatske iznose 673,2 četvorna kilometra i obuhvaćaju čak 12 naših županija te 96 gradova i općina. Nažalost, minski sumnjiva područja predstavljaju i dalje veliki sigurnosni izazov za nas, no uz pitanje sigurnosti ona znatno umanjuju i razvojne potencijale velikog dijela hrvatskog teritorija. Odgađanjem završetka procesa razminiranja zapravo rasipamo svoje resurse, što je neodgovorno i ide u suprotnom smjeru od oporavka gospodarstva i ubrzanja rasta i razvoja domaćeg gospodarstva.
Mladen Džalto, predsjednik HUP-Udruge humanitarnog razminiranja
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu