Hrvatskim se proizvođačima ulaskom u EU otvara tržište s 500 milijuna potrošača. Ipak, trebat će određeno vrijeme i puno marketinškog truda i novaca da bi se naši proizvodi dobro pozicionirali na tom ogromnom tržištu, piše Novi list. S druge strane, na naše će tržište, od 1. srpnja s otvorenim granicama stizati konkurentni proizvodi s europskog tržišta.

Istodobno, moramo  zatvoriti vrata brojčano puno manjem tržištu – zemljama CEFTA-e, s 27 milijuna potrošača. Kako Novi list navodi, riječ je o tržištu koje nas odavno voli i kupuje i na kojem zarađujemo. Kako će na našim najvećim izvoznim tržištima, Srbiji i BiH, Makedoniji, zatim i Albaniji, Crnoj Gori, na Kosovu i u Moldaviji, hrvatski proizvodi zbog uvođenja visokih carina, ili povećanja postojećih, postati skuplji, time i nekonkurentni, sve više hrvatskih proizvođača najavljuje preseljenje dijela, moguće i čitavih pogona u te države. Prema predviđanjima hrvatskih ekonomista, to će Hrvatskoj donijeti pad BDP-a od 0,4 posto samo u ovoj godini, no i gubitak više tisuća radnih mjesta, projekcije govore o tri do čak četiri tisuće, piše Novi list. 

Jedino što bi moglo zaustaviti hrvatske proizvođače, posebno one u prehrambenoj industriji, koje će zadesiti najveće carine na putu u zemlje regije, od preseljenja dijela proizvodnje u susjedne države jest pozitivan ishod pregovora EU-a s državama regije o zadržavanju postojećeg, povlaštenog trgovinskog režima, ili barem ublažavanje onog koji stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU.