Cromaris je tvrtka koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki. Investicijom vrijednom 150 milijuna kuna, najvećom u hrvatskom ribarstvu tijekom 2015.,  tvrtka je krajem rujna u Ninu otvorila novo mrijestilište. Što to ulaganje konkretno znači za kompaniju i kakvi su trendovi zabilježeni do danas upitali smo Gorana Markulina, direktora Cromarisa.

"Ovo ulaganje ključno je za Cromaris jer omogućuje proizvodnju vlastite mlađi u potrebnoj količini i kvaliteti. Proizvodnjom mlađi kontrolira se cjelokupni uzgoj kao i karakteristike gotovog proizvoda. Proizvodnja u mrijestilištu je započela i prvi su rezultati u skladu s očekivanjima. Očekuje se da će proces dostizanja svih ciljeva postavljenih pred mrijestilište potrajati nekoliko godina".

Namjeravate li prodavati mlađ iz novog mrijestilišta na lokalnom tržištu ili možda i u izvozu, ili ćete je koristiti isključivo za vlastitu proizvodnju u uzgajlištima Cromarisa?
Primarno je, naravno, pokriti vlastite potrebe za mlađi. Nakon toga, namjera nam je mlađ ponuditi i drugim zainteresiranim uzgajivačima u Hrvatskoj. Zbog blizine mrjestilišta, a i kvalitete mlađi, vjerujemo da će to za njih biti dobra prilika.

Marikultura je po mnogim procjenama budućnost ribarstva jer su prirodne zalihe u podmorju ozbiljno ugrožene pa je tako prvi puta u Jadranu, u dogovoru s Talijanima, uvedena i jednogodišnja zabrana izlova u akvatoriju Jabučne kotline koja traje do srpnja 2016. Međutim, paralelno se čuju i prigovori zainteresiranih poduzetnika kako je zakonodavac prevelik prostor zaštitio kroz Naturu 2000 što sužava kapacitete za razvoj marikulture i jačanje gospodarskih potencijala na otocima uz zadržavanje stanovništva. 
Održiva marikultura je ona koja brine o svim aspektima utjecaja na okoliš. Industrijska je to grana u kojoj Hrvatska definitivno ima potencijala na međunarodnom tržištu. U tom kontekstu trebaju se planirati područja za održivu marikulturu u našem moru i nikako se ne smije administrativno blokirati u razvoju. 

Cromaris ima odlična iskustva s proizvodnjom iz organskog uzgoja i ta riba pronalazi sve više kupaca. Što su planovi u toj niši i na koja tržišta ciljate? 
Iako je znatno kompleksniji od klasičnog uzgoja, organski uzgoj je svakako tržišni segment s trendom rasta. Naša ciljana tržišta su prvenstveno tržišta srednje Europe – Austrija, Njemačka i Švicarska. Zadovoljni smo što se i u Hrvatskoj, ali i u Italiji polako počinje razvijati ovaj segment.

Dio uzgojene ribe završi u preradi gdje dobiva dodanu vrijednost, a time i viši cjenovni razred. Kakvi su danas omjeri, na tržište odlaze veće količine svježe ili prerađene ribe? Što se 'kuha' u laboratorijima tvrtke, hoće li na policama trgovina uskoro biti nekih novih delicija?
Udjel prerađenih proizvoda sve više raste, no još uvijek najveći dio proizvodnje predstavlja neprerađena riba. Od prerađevina se najviše traži očišćena riba, svježi fileti, potom tzv. MAP pakiranje ribe za trgovine koje nemaju ribarnice i sl. Cromaris vidi značajan daljnji potencijal u ovom segmentu u idućim godinama.

U 2014. Cromaris je ostvario rekorde, u proizvodnji uzgojene ribe količine su uvećane čak 50 posto dok je prihod rastao 43 posto naspram 2013. Kako je protekla 2015., je li donijela još bolje rezultate? 
Iako rezultati još nisu zaključeni, vidljivo je da je u 2015. Cromaris ostvario još bolje rezultate. U prodajnom segmentu rast se nastavio i u 2015. pa smo premašili prodaju od 6500 tona.

Iz Adrisa, vaše matične kompanije, krajem prošle godine najavljena su ulaganja ukupno vrijedna više od četiri milijarde kuna, koji udjel u tom izdašnom investicijskom kolaču pripada Cromarisu?
Cromaris ima svoje mjesto u dugoročnom planu razvoja Adrisa. Predviđene su i nove investicije usmjerene u daljni ciljani rast kompanije. Najavljenim daljnjim ulaganjima vrijednim 370 milijuna kuna, Cromarisov je cilj do 2018. godine dostići proizvodnju od 10 tisuća tona, uz osnaživanje brenda Cromaris, što će omogućiti razlikovnost od konkurencije i stabilnost cijena.

Do 2020. ribarstvu RH iz EU fonda raspoloživo je više od 300 milijuna eura, hoćete li neke investicije kandidirati za te europske potpore? 
Svakako, već smo to učinili i u tijeku je realizacija investicija koje su sufinancirane sredstvima prvog natječaja akvakulture od EU fondova. Ovo je velika prilika za hrvatsko ribarstvo. Što se tiče naše kompanije, učinit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da sudjelujemo u iskorištavanju ovih europskih sredstava koja su na raspolaganju Hrvatskoj.

Svojedobno su na pojedinim lokacijama skupine stanovnika prosvjedovale, tvrdile su kako je previše kaveza s ribama u Jadranu što je pogubno za razvoj turizma. Mogu li riblja uzgajališta i turizam dijeliti susjedstvo bez negativnih posljedica?
Cromaris provodi održivu marikulturu, što znači marikulturu s maksimalnom brigom o očuvanju okoliša. To uostalom potvrđuju i veoma strogi internacionalni standardi koji postavljaju značajno više kriterije od zakonskih kriterija u poštivanju zaštite okoliša. Tako je Cromaris primjerice nosilac standarda ISO 14000 za zaštitu okoliša već 5 godina. Od 2014. certificirani smo i međunarodnim standardima Global GAP i Friend of the Sea za održivu akvakulturu.