Zelena agenda EU po pitanju prometa fokusirana je na e-mobilnost u kojoj, osim rasta udjela električnih automobila i infrastrukture za njih, stožerno mjesto pripada modernizaciji i izgradnji željezničke mreže.

Upravo je razvoj željeznice u jugoistočnoj i istočnoj Europi trebala biti glavna tema Vienna Economic Foruma 2021. koji se prošlog tjedna trebao održati u Beču, ali je zbog općeg lockdowna uslijed pandemije u Austriji konferencija otkazana za naredno razdoblje.

Usprkos otkazivanju Foruma, razgovarali smo s Lilyanom Pavlovom, potpredsjednicom Europske investicijske banke (EIB) o projektima koje ta banka po pitanju e-mobilnosti ima ili tek planira u ovoj regiji.

Mreža autocesta u regiji koja se ovdje prezentira uglavnom zadovoljavajuća ili se radi na njezinom dovršetku. Očekujete li da bi se takva situacija mogla dogoditi i sa željeznicom koja je već 30-ak godina u većini ovih zemalja na jako niskim granama?

Danas pitanje nije da li bi se takva situacija mogla dogoditi nego kad će se dogoditi i koliko će investicija donijeti. Trenutak je savršen – postoji volja sviju strana, postoje financijska sredstva i postoji neophodno iskustvo. Željeznice postaju sve aktualnije diljem Europe jer su ekološko, brzo i pristupačno prijevozno sredstvo.

Strategija održive i “smart” mobilnosti Europske unije ima za cilj udvostručiti željeznički teretni promet i utrostručiti mrežu željeznica velikih brzina do 2050. Danas samo oko 7 posto putnika i 17 posto robe u EU prevozi se željeznicom i to se mora brzo promijeniti.

Također, na brzo i odlučno ulaganje u željeznice ohrabruju nas kako zelene ambicije EU-a, tako i regionalne ambicije za stvaranje zajedničkog tržišta i međusobno povezivanje, te povezivanje s EU.

Ulaganje u željezničku infrastrukturu je ona točka u kojoj se spajaju interesi kako Europske unije, tako i zapadnog Balkana i okolnih zemalja, uključujući i Hrvatsku.

Željeznica je danas također na putu da u Europi zamijeni avio linije kratke te srednje duljine, a oživljavanje noćnih vlakova moglo bi biti pokazatelj značajne uloge koju bi željeznica mogla imati u ugljično neutralnoj Europi.

Dakle, preduvjeti su ispunjeni i mi danas imamo dobre temelje za početak moderniziranja željeznice o kojem govorite. Ovo je ujedno trebala biti i jedna od glavnih tema Bečkog ekonomskog foruma (VEF), koji je nažalost uslijed epidemijskih mjera u Austriji morao biti otkazan.

Naša je Banka, kao vodeći regionalni i europski financijer željeznice, spremna i voljna surađivati s partnerskim zemljama i EU na razvoju održive prometne mreže za Europu. Cilj nam je da moderna željeznička infrastruktura u regiji postane stvarnost što prije jer je jedan od glavnih preduvjeta za ostvarenje naših planova za transformaciju u ugljično neutralno gospodarstvo.

Željeznica također nudi našim građanima i našem gospodarstvu održive, zelene i efikasne alternative vrstama prijevoza s visokim emisijama ugljičnog dioksida poput zrakoplovnog prometa.

Kakva je situacija po tom pitanju u regiji?

Stvari su se i u regiji već pokrenule. Poduzeti su prvi koraci da se osiguraju ulaganja u modernu i integriranu željezničku mrežu zapadnog Balkana i Europe. Zajedno smo s Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD) i Transportnom zajednicom organizirali u Beogradu 1. željeznički summit zapadnog Balkana.

Ovo je bio prvi korak ka uključivanju zapadnog Balkana u paneuropske trendove s ciljem omogućavanja brzog i sigurnog kretanja ljudi i robe diljem našeg kontinenta. Kroz ovu inicijativu EIB i EBRD planiraju financirati svojevrsnu renesansu željeznice te zajedno ponuditi ne samo financiranje već i tehničku pomoć u pripremi projekta. Prvi prioritet je željeznički koridor X, ali razgovaramo i o drugim projektima s vladama u cijeloj regiji.

Mi ne nudimo samo financije. Stručni timovi EIB-a koji mogu pomoći u planiranju, pripremi i provedbi željezničkih projekata u skladu s najvišim standardima javnih nabavki te društvenih i ekoloških standarda. Ovaj vid će biti naročito relevantan u kontekstu novih sredstava koji će biti dostupni iz EU IPA fondova.

U Banci imamo vrlo jasnu viziju funkcionalne, moderne i brze željezničke mreže koja se proteže diljem Europe i donosi društvene i ekonomske koristi svim Europljanima i radujemo se prilici da ovu viziju sprovedemo u djelo s našim partnerima, uključujući tu i Hrvatsku.

Imate li procjenu kolike investicije bi bile potrebne za izgradnju kvalitetne željezničke mreže na razini EU standarda?

Govorimo o ulaganjima koja se mjere milijardama eura jer postoji potreba za proširenjem, obnovom i nadogradnjom željezničkih pruga u cijeloj regiji i stvaranjem učinkovite prometne mreže integrirane u paneuropske prometne koridore.

Ovdje je važno napomenuti da financije neće biti problem. Novca ima. Ono što će biti pitanje jest sposobnost da se proizvedu i implementiraju projekti, po najvišim standardima i na vrijeme te učinkovito. Za to će ovim projektima pored financijske biti dostupna i tehnička potpora za pripremu i provedbu projekata.

No, nije ovo jedini izazov. Nova željeznička mreža mora biti sposobna služiti građanima i istovremeno i potrebama regionalnog gospodarstva i gospodarstva EU-a te poticati lokalni zeleni rast diljem kontinenta.

Također, velik je izazov i da spriječimo da ulaganja postanu poslovičan kamen oko vrata državama i osigurati da ona dugoročno ekonomski i socijalno osnažuju te djeluju kao akcelerator, a ne prepreka dugoročnom gospodarskom rastu.

Koristi od nove željezničke infrastrukture neće biti samo financijske ili ekonomske. Brže, sigurnije i modernizirane željeznice također će donijeti smanjenje buke, onečišćenja zraka i emisije ugljičnog dioksida te povećati mobilnost ljudi, roba i usluga.

Zato bi trebalo djelovati zajedno diljem regije i zajedno raditi na usvajanju platformi i mehanizama za ubrzanje modernizacije željeznice čemu će također doprinijeti naša zajednička inicijativa s EBRD-jem i Europskom komisijom.

Odakle će doći novac potreban za ove investicije?

Novac koji nam je za ovo potreban dolazit će s različitih strana. Najprije iz Europske unije. Komisija je nedavno predstavila svoj Ekonomski i investicijski plan (EIP) vrijedan 9 milijardi eura.

Ovaj plan stvara nove mogućnosti financiranja upravo za projekte poput modernizacije željeznica i pruža značajne mehanizme tehničke i financijske potpore. Sa EIP-om planiramo mobilizirati blizu 30 dodatnih milijardi eura za provedbu strateških projekata, uključujući željezničke pruge na ključnim regionalnim koridorima.

Jedan od glavnih projekata koji će EIP podržati bit će spomenuta željeznička pruga duž koridora X, kroz Srbiju i Sjevernu Makedoniju. Kad se završi, ovaj će koridor djelovati kao osovina razvoja cijele regije. Na raspolaganju će nam biti sredstva i iz drugih inicijativa EU-a kao što je “EU Green Deal” koji također podržava projekte zelenog i održivog prometa.

Pored sredstava iz EU-a, EIB je spreman poduprijeti razvoje željezničke infrastrukture i vlastitim sredstvima. EIB je sam po sebi važan financijer prometa. Između 2016. i 2020. usmjerili smo 56,5 milijardi eura za potporu prometnim projektima, od čega je 36,7 milijardi eura za klimatske mjere.

U 2020., usred pandemije, EIB je potpisao nove ugovore o prijevozu ukupne vrijednosti 10,3 milijarde eura. Sa sredstvima EU-a i EIB-a te naših partnera, poput EBRD-a, nadamo se da ćemo zatvoriti znatan dio investicijskog jaza u održavanju i razvoju željezničkog prometa u regiji koji je nastao u proteklim desetljećima.

Imate li u vidu rok u kojem bi se to moglo realizirati s obzirom na izazove koronavirusa, političkih nestabilnosti u regiji i migrantske krize?

Kada govorimo o vremenskom okviru, treba imati u vidu da EU želi biti ugljično neutralno gospodarstvo do 2050., tako da nam to daje nešto širi vremenski okvir do kad bi se ove investicije trebale realizirati. Vaše pitanje pravilno ukazuje na neke od većih izazova s kojima se susrećemo ili ćemo se susresti.

Ti izazovi nisu mali i poput COVID-a teško su predvidljivi te u ovom trenutku izvan naše kontrole. S druge strane, postoji jak regionalni interes, postoji interes EU-a, postoje financije i ekspertiza, imamo mehanizme za potporu razvoju projekata.

Važan akcelerator je i politička volja koja postoji u regiji za implementaciju ovih projekata. To daje temelj za optimizam da se na modernizaciju i razvoj regionalne željezničke mreže neće dugo čekati.

Digitalizacija je nešto što je u EU uglavnom već zaživjelo. Kako vidite situaciju u regiji središnje i jugoistočne Europe?

Digitalizacija je ključna za trajnu konkurentnost Europe i mora ići ruku pod ruku kako s gospodarskim oporavkom od COVID-19 tako i s klimatskom akcijom kako bi se ova tri procesa međusobno podupirala i ubrzavala.

Digitalizacija i oporavak našeg gospodarstva od pandemije moraju biti zeleni kao što je potrebno da klimatska akcija bude što je više moguće pravedna i zasnovana na digitalnim tehnologijama. Uspješno balansiranje ova tri procesa definirat će buduću ulogu Europe u svjetskom gospodarstvu.

S obzirom na to da se globalni inovacijski i tehnološki ekosustav brzo mijenja, Europa je trenutno u riziku da postane ne predvodnik, već sljedbenik digitalizacije.

Ovo se ne smije dogoditi i mi moramo zadržati lidersku poziciju. Mi u EIB-u vidimo da se usvajanje digitalnih tehnologija od strane europskih tvrtki poboljšava iz godine u godinu, no stvari još nisu kakve ih želimo da budu.

Do 2020. čak 37 posto tvrtki u EU još uvijek nije usvojilo nijednu naprednu digitalnu tehnologiju u svom poslovanju. Za usporedbu, u Sjedinjenim Državama ovaj postotak je znatno manji i kreće se oko 27 posto. Želimo li ostati konkurentni, nuditi našim građanima radna mjesta i prihode, ovo se mora mijenjati.

U Europi postoji i značajan jaz u digitalnim vještinama i različitoj razinu pristupa digitalnoj infrastrukturi. I ove se razlike u Europi iz godine u godine smanjuju, ali treba učiniti više kako bi se ubrzalo, primjerice, širenje širokopojasnog interneta.

Financije ni u ovom slučaju nisu glavna prepreka bržoj digitalizaciji – prepreka je volja i želja da se u digitalizaciju krene. Financije su uglavnom prepreka malim poduzećima i zato mi u EIB-u radimo s našim partnerima u javnom i privatnom sektoru na uklanjanju tih prepreka uglavnom kroz osiguravanje zajmova za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća i razvoj drugih instrumenata podrške digitalizaciji.

Konačno, neke zemlje članice EU-a su očigledni lideri globalne digitalne transformacije, druge zemlje, uglavnom u srednjoj i jugoistočnoj Europi, trenutno zaostaju za njima. Kako bi zatvorila ovaj digitalni jaz, Europa treba povećati ulaganja i stvoriti ekosustave koji podržavaju inovacije.

Što EIB može učiniti da se ovi izazovi prevladaju?

EIB je spreman djelovati i ovdje i otvoriti mogućnosti poslovnog razvoja između ostalog i za hrvatske tvrtke. Zato radimo na iznalaženju mogućnosti za podršku kako da samostalno ili kroz partnerstva s drugim međunarodnim financijskim institucijama, pre svega EBRD kada se radi o projektima digitalizacije Zapadnog Balkana.

Želja nam je ubrzati digitalizaciju čitave Europe. Kako bi se ubrzao tempo digitalnih inovacija i usvajanja, EU, a posebno srednja i jugoistočna Europa, mora se usredotočiti prije svega na tri elementa – izgradnju ekosustava koji omogućuje razvoj, osiguravanje financijske potpore za ulaganja i te formulirati svoju viziju za prevladavanje digitalnog jaza.

I na ovome se u EIB-u trenutno aktivno radi i razgovaramo s EU članicama, primjerice Slovenijom, kako bismo vidjeli kako se možemo brže digitalizirati kao gospodarstvo.

Jedno je posve jasno – digitalizirana poduzeća su dobra za gospodarstvo i kada ih se podupre da ulažu u nove tehnologije one ubrzavaju gospodarski rast i jačaju našu unutar EU koheziju. Ovakve su tvrtke produktivnije, zapošljavaju više kvalificiranih radnika i stvaraju više prilika za rast zapošljavanja.

Na koncu, pogledajte što je sve pozitivnog digitalizacija donijela Hrvatskoj. Gradovi poput Novske sada su na gospodarskoj karti Europe. Novska je zapravo vrlo impresivna priča o uspjehu s kojom se cijela Europa može ponositi. Naš je cilj kao EU banke je osigurati da imamo sve više ovakvih uspješnih priča diljem kontinenta.

Hrvatskoj je na raspolaganju 169 milijuna eura iz Just Transition Funda za pravedniju zelenu tranziciju. Ima li prijava za ta sredstva, ima li projekata u pipelineu?

U Hrvatskoj će od ovih sredstava korist imati dvije regije – Istarska i Sisačko-moslavačka županija. U ovom trenutku, trebamo prijeći još par koraka prije nego što Hrvatska bude u mogućnosti koristiti sredstva Just Transition Fund-a, prvog od tri stupa koji čine Mehanizam pravedne tranzicije EU-a (Just Transition Mechanism).

Prvo, treba se uspostaviti upravljačka struktura i Operativni program, a potom treba nam da odgovarajući Teritorijalni pravedni tranzicijski planovi budu pripremljeni i usuglašeni s Europskom komisijom.

Nakon što se ovi koraci poduzmu, hrvatske će vlasti upravljati Fondom pravedne tranzicije, budući da Fond pripada obitelji strukturnih i investicijskih fondova EU. Mi s naše strane želimo osigurati da građani i regije ne budu zapostavljeni u tranziciji u ugljično neutralno gospodarstvo. Želimo da svi osjete dobrobiti ovog procesa.

Ovakav pristup pravednoj tranziciji sadržan je u našim ključnim dokumentima kao što je Klimatski plan aktivnosti EIB. U tu svrhu, EIB u potpunosti podržava i spremna je igrati središnju/ključnu ulogu u provedbi Mehanizma pravedne tranzicije (JTM).

Podržat ćemo sva tri stupa Mehanizma pravedne tranzicije, uključujući tu i Fond. U okviru 3. stupa, na primjer, EIB će implementirati naš financijski Instrument za financiranje javnog sektora (SPL) i ponuditi svoje atraktivne zajmove za financiranje tranzicijskih projekata u korist najugroženijih područja, a Komisija će ove atraktivne zajmove učiniti još privlačnijima davanjem bespovratnih sredstava.

Nakon što bude uspostavljen, JT fond će podržati ulaganja u rasponu od potpore malim i srednjim poduzećima, inovacija, obnovljive energije i energetske učinkovitosti, održive urbane mobilnosti, digitalne infrastrukture sve do podrške mjerama na tržištu rada kao što su prekvalifikacija, usavršavanje i podrška traženju posla.

Banka je spremna podržati ove projekte svojim namjenskim instrumentom sufinanciranja – Strukturnim programskim zajmom. Ovaj instrument postoji oko dva desetljeća i pomaže regijama i zemljama diljem EU-a da pronađu dodatna sredstva i ispune dodatna sredstva koja zahtijevaju instrumenti EU-a.

Hrvatska bi 2023. po planu trebala uvesti euro – hoće li to utjecati na program i obuhvat suradnje EIB-a, da li je izgledno da će doći do promjena uvjeta financiranja (smanjenje kamatnih stopa)?

Kao što smo svi svjedočili, sama najava ulaska u eurozonu podigla je rejting Hrvatske na razinu nezabilježenu u povijesti. No, tu nije kraj dobrim vijestima. Što se poslovanja EIB-a u Hrvatskoj tiče, ne očekujemo pogoršanje kada su u pitanju uvjeti našeg poslovanja u zemlji. Naprotiv, s obzirom na to da je naše poslovanje već uglavnom u eurima te imajući u vidu skorašnji skok rejtinga, prelazak na euro Hrvatskoj će samo pojeftiniti financiranje iz naših izvora. Dakle, jedan od rezultata ulaska u eurozonu bit će i bolja suradnja s EIB-om. Ovo je još jedan značajan vjetar u jedra uzlaznoj putanji odličnih odnosa EIB-a i Hrvatske i mi se kao Banka Europske unije iznimno veselimo novim poslovnim prilikama u zemlji.