Inflacija se ispuhivala, kamate su rasle, radnika je nedostajalo, plaće su se povećavale, cijene energije uglavnom su se stabilizirale, ali se europskom ratnom sukobu pridružio onaj bliskoistočni signalizirajući da na svjetskoj, europskoj pa ni regionalnoj i domaćoj gospodarskoj pozornici opuštanje nije na vidiku. Takva je bila godina na odlasku. Popuštanja bi, barem što se tiče kamatnih stopa za eurozonu čiji je Hrvatska najmlađi član, od proljeća nadalje ipak moglo biti.

Dok užurbano planiraju iduću poslovnu godinu velike hrvatske kompanije smo zamolili da se osvrnu na investicije koje su realizirali u ovoj, godini koja je nudila pregršt razloga za suzdržanost u ulaganjima istovremeno ih nalažući radi toliko potrebnog rasta.

Investicije su se ukupno ubrzale, a za to je prema podacima Hrvatske udruge banaka ponajviše zaslužan javni sektor, odnosno država. U prvom tromjesečju ove u odnosu na paralelno lanjsko investicije su rasle skromno 0,7 posto, u drugom 4,2 posto, a u trećem 6,1 posto. U drugom tromjesečju udio državnih investicija u BDP-u povećao se s 3,3 na 5,6 posto. Drugi je to najveći omjer državnih investicija i BDP-a nakon bugarskog u Europskoj uniji čija sredstva uvelike potiču i domaće investicije.

“Nemamo precizne i pravovremene podatke o privatnim investicijama u tekućoj godini, no indikacije upućuju na to da doprinos rastu investicija dolazi uglavnom iz javnog sektora, dok investicije poslovnog sektora još uvijek nisu ušle u ciklus osjetnijeg oporavka”, kaže Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. Perko tumači kako je primjerice nominalni rast kredita poduzećima za investicije ove godine u listopadu u odnosu na isti mjesec lani iznosio 6,4 posto što je približno u skladu sa stopom inflacije i znači da realni rast investicija poduzeća još uvijek nije značajan.

Rast udjela ICT-a
Među velikim hrvatskim tvrtkama ima onih koje su izvijestile o ovogodišnjem rastu investicija. Investicije Hrvatskog telekoma u prvih su devet mjeseci ove godine su u odnosu na isto razdoblje lani rasle 91,1 posto i dosegle 281,3 milijuna eura u što je uključena i naknada za upotrebu radiofrekvencijskog spektra izlicitiranog na javnoj dražbi u ožujku u iznosu od 135,5 milijuna eura.

U HT-u su, ističu, time osigurali ključnu polugu za dodatno unaprjeđenje usluga u narednih 15 godina. Za 20,5 posto su povećali svoju optičku mrežu te kažu kako im je to važan korak u planu da do više od milijun kućanstava dostave internet gigabitne brzine. “Fokus ulaganja će ostati na izgradnji mreža koje su okosnica digitalizacije”, kažu u HT-u. Njihov konkurent, telekom A1 u radiofrekvencijski spektar ove je godine uložio 109,28 milijuna eura. Radiofrekvencijski spektar temelj je razvoja modernih komunikacijskih sustava na kojima počiva i razvoj budućih industrija.

Osvrćući se na strukturu hrvatskog gospodarstva i njezine promjene kroz posljednje desetljeće Zoran Aralica, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, predstojnik Odjela za inovacije, poslovnu ekonomiju i ekonomske sektore kaže kako je ta jedna promjena vidljiva.

“Uočava se opadanje gospodarske važnosti industrije telekomunikacija, a rast važnosti informatičke industrije što je vjeran odraz promjene u alatima koje koristimo za komunikaciju, manje koristimo telefon, a puno više aplikacije povezane s internetom što je dokaz da se tehnološka transformacija u području digitalnih tehnologija zbilja događa”, kaže Aralica ističući kako je ICT već 2020. dosegao 5 posto udjela u BDP-u dok mu je 2010. taj udio bio 4,3 posto što je ujedno najveći porast u strukturu gospodarstva u deset godina. Transformacija se u tom segmentu nastavlja, a jedan od alata su joj i investicije u ono što u HT-u zovu gigabitnom erom.

Hrvatska elektroprivreda ove godine očekuje realizaciju investicija teških 450 milijuna eura kojima je glavna tema obnavljanje i modernizacija proizvodnje u kontekstu tranzicije prema zelenoj ekonomiji i povećanju učinkovitosti. Te su investicije znatno oslonjene na fondove EU iz kojih je s 20 milijuna bespovratnih eura sufinanciran pilot projekt uvođenja naprednih mreža ukupno vrijedan 23,5 milijuna eura.

U tri sunčane elektrane uložili su više od 20 milijuna eura. “U narednoj godini cilj nam je osposobljavanje sustava za prihvat sve većeg broja novih obnovljivih izvora energije”, kažu u HEP-u dodajući kako će 2024. završiti i izgradnja visokoučinkovitog kogeneracijskog bloka u Elektrani – toplani Zagreb, vrijedna 140 milijuna eura.

Ina izvještava o rastu investicija u prvih devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a dosegle su 282 milijuna eura od čega se 85 milijuna odnosi na kupnju dodatnih 25,25 posto udjela u OMV-u Slovenija pa sada imaju trećinu vlasništva (33 posto), a kompanija je postala MOL&INA d.o.o. U istraživanje proizvodnje nafte i plina Ina je uložila 68 milijuna eura, od čega 56,8 u Hrvatskoj.

Vjetar u leđa iz EU
“Iduće godine ulažemo više od 100 milijuna eura u remont Rafinerije nafte Rijeka te u osam pratećih investicijskih projekata usmjerenih na energetsku učinkovitost postrojenja”, kažu u Ini napominjući da nakon što su dobili dvije koncesije za istraživanje geotermalne energije u Hrvatskoj započinju s ulaganjima i u tom segmentu.

Enna Grupa ove godine ulaže 63 milijuna eura u projekt kontejnerskog terminala Rijeka Gateway koji razvijaju s tvrtkom APM Terminals, tvrtkom kćeri brodarske kompanije Maersk. Do kraja iduće godine u terminal koji bi do 2035. godine trebao postići kapacitet od milijun kontejnerskih jedinica uložit će 99 milijuna eura, a 2025. još 47 milijuna eura.

“Izgradnjom terminala će se, između ostalog, povećati količina prometa kroz Jadran i za sedam dana smanjiti vrijeme transporta robe s Dalekog istoka u Europu što će pridonijeti smanjenju emisija CO2. “, kažu u kompaniji ističući važnost zelene tranzicije u sklopu koje su ulaganja u geotermalne izvore i solarne elektrane.

Končar Elektroindustrija investicije do kraja ove godine procjenjuje na 25 milijuna eura. U kompaniji ističu kako je najznačajnija investicija pokrenuta ove godine projekt Održivi SETup kroz koji će se osigurati normalizacija i rasterećenje proizvodnje, skladišnih prostora i protoka robe u Distributivnim i specijalnim transformatorima. “Investicijski plan za iduću godinu iznosi 63 milijuna eura, a usmjeren je osim na nekretnine i na IT infrastrukturu kako bi se osigurao nastavak digitalizacije”, kažu u kompaniji.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca obrazlaže kako novac iz EU fondova snažno podržava investicijski ciklus ove godine budući da je iz njih povučeno oko 6,2 milijarde eura ili 5,5 posto ovogodišnjeg BDP-a, oslonjen je i na investicije međunarodno integriranih poduzeća u produktivnost, ali investicije privatnog sektora pate zbog pogoršanja odnosno neizvjesnosti vezane uz kretanje uvjeta financiranja, inozemne potražnje te suzdržanosti dijela inozemnih vlasnika pogođenih ciklusom rasta kamata.

“Država je bila aktivnija od poslovnog sektora u investicijama, no u posljednjem rebalansu državnog proračuna vidljivo je smanjenje stavke za investicije, a ne smije se zaboraviti da je investicijskom ciklusu naštetila i inflacija jer su zbog poskupljenja mnogih roba planovi investiranja postali neisplativi pa ih je trebalo prepravljati što je odgodilo ulaganje”, tumači Stojić koji vjeruje da će u idućoj godini Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu europodručja koje ulazi u recesiju i trpi pogoršane uvjete financiranja što će štetiti hrvatskom robnom izvozu i investicijama. Dobra je okolnost, kaže, što hrvatska ekonomija nije integrirana s njemačkom autoindustrijom budući da se ona nalazi u velikim problemima.

U hrvatskom je gospodarstvu, tumači Zoran Aralica s Ekonomskog instituta, brojčano vidljiva prehrambena industrija kao jedina od tradicionalnih industrija čiji je utjecaj na gospodarstvo još uvijek zamjetan. “To nije loše, ali to je ipak nisko tehnološka industrija tako da je dugoročna strategija oslanjanje na niske stope rasta do 3 posto, što produbljuje stagnaciju ekonomije u cjelini”, kaže Aralica.

Fokus logistika
Burzovne perjanice prehrambene industrije Atlantic Grupa Emila Tedeschija i Podravka pod vodstvom Martine Dalić, osim što surađuju na zajedničkim projektima, usporedive su po visini investicija, ali i njihovoj namjeni. Obje su kompanije uložile u logističko distribucijske centre. Podravkina ulaganja u prvih su devet mjeseci 2023. dosegla 41,7 milijuna eura, a uloženo je između ostalog u pogon za preradu rajčice i kako su istaknuli u poslovnom izvješću u otvaranje novih radnih mjesta.

Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantic Grupe zadužen za financije, nabavu i investicije najavljuje kako će nakon ovogodišnjih nešto više od 40 milijuna eura ulaganja iduće godine investicije premašiti 50 milijuna eura, a 20 milijuna eura će se odnositi na modernizaciju proizvodnje i logističkih operacija u poslovno području ‘Slatko i slano’. Atlantic se ove godine vratio u igru preuzimanja pa se nadaju da će im iduće godine srpska Komisija za zaštitu tržišne utakmice odobriti preuzimanje tamošnje kompanije Strauss Adriatic za koju su ponudili 40,5 milijuna eura.

Preklopljena sjenom vlasničkih promjena i skupog duga Fortenova Grupa ističe tek da su ove godine odobrili 111 milijuna eura investicija no ne navode koliko su realizirali. Investicije se najviše odnose na otvaranje novih prodajnih mjesta i preuređenje postojećih, a kao najveću investiciju izdvajaju ulaganje u tvornicu Dijamant u Srbiji gdje su ove godine pokrenuli i ulaganje u logističko–distributivni centar vrijedan 11 milijuna eura.

Ericssonu Nikola Tesli i Spanu zajedničko je kako ističu iz obje kompanije, u ljude. Span je ističu ulagao u školovanje novozaposlenih iz godine ranije te su osnovali tvrtku u Gruziji. U ožujku su kupili estonsku tvrtku GT Tarkvar, a procijenjena vrijednost joj iznosi 11,4 milijuna eura. Iz Ericssona Nikola Tesla poručuju kako su više od 30 milijuna eura uložili u podatkovne centre, te razna informatička rješenja. “Iduće godine očekujemo povećanje investicija, a u narednom razdoblju bit će usmjerene i na potencijalne akvizicije”, kažu u Ericssonu NT.

Ulaganja će ove godine u Plivi biti na razini od 15 milijuna eura, a u kompaniji ističu važnost investiranja u napredne tehnologije kojima se unaprjeđuje poslovni proces, poput automatizacije, robotizacije i prelaska na principe industrije 4.0. Ove su godine u rad pustili najjaču solarnu elektranu u Hrvatskoj koja će zadovoljiti gotovo 30 posto kompanijinih potreba za strujom.

Dok se u Plivi većim investicijama u lokalnu proizvodnju nadaju u budućnosti, iz riječkog Jadran Galenski Laboratorija ove godine ističu kako su uložili 19,7 milijuna eura, a najviše u projekt INTEGRA ukupno vrijedan 53 milijuna eura.”Proširili smo kapacitete i tehnološke mogućnosti za tri strateška terapijska područja kompanije, a to su gripa i prehlada, oftalmologija i dermatologija, a povećali smo i kapacitete u proizvodnji sterilnih sprejeva, kapi i aerosola za 60 posto “, ističe Anton Barbir, direktor korporativnih financija JGL-a.

Turističke kompanije i ove su godine ulagale u svoje destinacije i podizanje njihove kvalitete. Većina od 120 milijuna eura ovogodišnjih investicija Adris Grupe bila je usmjerena na turizam i to na kampove u Istri, hotel Zonar u Zagrebu te hotel Marjan u Splitu. Valamar je ove godine u svoje turističke kapacitete uložio 58 milijuna eura, ponajviše od toga u destinaciju Dubrovnik 32 milijuna eura, a za iduću godinu vodstvo kompanije odobrilo je 82 milijuna eura ulaganja.

Tamara Perko iz HUB-a zaključuje kako je dio privatnih investitora opreznije pristupao odlukama o investiranju s obzirom na još uvijek prisutnu neizvjesnost o smjeru u kojem će se gospodarstvo kretati kao i kako će i koliko rasti kamatne stope. Pozitivnom viješću drži mišljenje vodećih analitičara koji trenutačno ne očekuju daljnji rast kamatnih stopa Europske središnje banke u idućoj godini, već je moguć i pad. “Uvjeti financiranja u idućoj se godini ne bi trebali pogoršavati”, kaže Perko.

Hrvoje Stojić iz HUP-a očekuje stabilizaciju i određeni pad kamatnih stopa koje će pratiti smanjenje kamatnih stopa za eurozonu te kaže kako bi koristeći kredite koji se nude preko EU fondova nove generacije za investicije u energetsku tranziciju umjesto da se zadužuje na tržištu Hrvatska mogla osigurati dugoročni prinos na trošak EU fondova.

U zaključku o investicijama Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb naglašava kako, ako želimo da nam investicije mijenjaju strukturu ekonomije, je potrebno ulagati u inovacije, patente, istraživanje i razvoj, a za to su potrebni učinkoviti mehanizmi upravljanja inovacijama koji bi omogućili učinkovitiju provedbu programa koji se financiraju sredstvima iz fondova Europske unije.