U izlaganju pod nazivom „Europski pogled na nebankovni financijski sektor“ prvi čovjek domaćeg financijskog regulatora je pokazao kako je u posljednjih 15 godina u Hrvatskoj imovina nebankovnih financijskih institucija porasla je s manje od dva posto na 33 posto imovine ukupnog financijskog sustava. „Struktura nebankovnog financijskog sustava u Hrvatskoj s obzirom na značaj pojedinih institucija, kao i strukturu ulaganja institucionalnih investitora, slična je kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe“, naglasio je Žigman. Mirovinski fondovi i osiguravajuća društva najznačajnije su institucije s obzirom na iznos imovine kojom upravljaju, naglasio je Žigman. Naime, mirovinski fondovi drže gotovo 53 posto imovine, a osiguravajuća društva malo više od 22 posto.

Ako se promatra kao udjel u ukupnoj vrijednosti gospodarstva, odnosno BDP-u, imovina hrvatskih mirovinskih fondova malo je veća od europskog prosjeka koji iznosi 22,57 posto. Međutim, zanimljivo je da su ulaganja naših mirovinskih fondova u obveznice svih vrsta izdavatelja uvjerljivo najviša. Naime, dok je prosjek eurozone 24 posto, naši mirovinski fondovi u dužničke su vrijednosnice uložili preko 70 posto imovine kojom upravljaju. Za usporedbu, njemački mirovinski fondovi u obveznice su uložili manje od 10 posto imovine. Iako su obveznice dominantni oblik ulaganja i osiguravajućih društava u Europi gdje čine 60 posto ukupnih ulaganja, odnosno 40 posto imovine, i hrvatska osiguravajuća društva obilježava veća ulaganja u tu vrstu imovine od europskih konkurenata.

Naime, oko 55 posto imovine domaćih osiguravatelja uloženo je u obveznice pri čemu je Hrvatska u europskom vrhu. Samo osiguravatelji u Španjolskoj, Belgiji, Grčkoj, Slovačkoj, Italiji i Češkoj imaju veći udjel imovine uložen u obveznice. Žigmana zabrinjava i izloženost osiguravatelja prema nekretninama, posebno s obzirom na fazu ciklusa cijena nekretnina u pojedinim zemljama. Statistički podaci pokazuju kako je sedam posto imovine uloženo u nekretnine dok je prosjek Europske unije 4,5 posto. „Osiguravajuća društva značajni su institucionalni investitori u Hrvatskoj, no u usporedbi sa značajem ovih institucija u Europi – posebice životnih osiguranja – potencijal za daljnji rast ovog segmenta financijskog sustava je znatan“, smatra Žigman. S druge strane, neto imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj s manje od 10 posto udjela u BDP-u znatno je ispod europskog prosjeka, naglasio je čelnik Hanfe. Recentni rast neto imovine investicijskih fondova koncentriran je u obvezničkim fondovima, dok ostali fondovi, posebno novčani, bilježe smanjenje neto imovine pod upravljanjem, kazao je Žigman. Novčani fondovi i na europskoj razini bilježe neto odljeve, no najveći dio imovine europskih investicijskih fondova investiran je u dionice, pokazuju statistički podaci.