Iako je poljoprivreda u Hrvatskoj sektor u koji se tehnologija najsporije probija, sve je više primjera rješenja domaće pameti koji daju naznake da ćemo se i u proizvodnji i preradi hrane približiti po efikasnosti uspješnim zemljama Europske unije, uglavnom samodostatnima u proizvodnji ključnih prehrambenih sirovina, posebice mesa i mlijeka. Dok je digitalni novac ili neka druga digitalna imovina već i u Hrvatskoj nešto sasvim uobičajeno, sada ćemo u projektu “Moja digitalna svinja” moći kupovati i digitalne svinjske polovice.

Zamjena za polovicu

Hrvatske tvrtke Agroporc, te IT kompanije Byondi i Blok Be razvile su jedinstvenu, inovativnu digitalnu platformu GoAgro koja će biti pokrenuta tijekom kolovoza. Putem platforme građani će blockchain tehnologijom moći investirati u budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Platforma GoAgro bit će tijekom kolovoza u eksperimentalnoj fazi, a prvi projekt koji će biti ponuđen je prodaja Pig NFT-a tvrtke Agroporc koja se bavi proizvodnjom svinja. Radi se o projektu Prvoga digitalnoga svinjogojstva – jedinstvenome projektu te vrste koji digitalizacijom želi transformirati poljoprivredu, odnosno učiniti je učinkovitijom i konkurentnijom.

Hrvatski Pig NFT bit će prvi takav digitalni projekt investiranja u poljoprivredu i svinjogojstvo u EU-u i svijetu. Krešimir Kuterovac, vlasnik ove digitalne platforme za projekte u Hrvatsko, ističe da je GoAgro namijenjen financiranju različitih projekata u poljoprivredi. “Sredstva prikupljena prodajom NFT-a namijenjena su za financiranje određene poljoprivredne proizvodnje, s konačnim ciljem stvaranja i proizvodnje novoga poljoprivrednog proizvoda. Kupac NFT-a ostvaruje pravo koja se određuju konkretnim ugovorom, između kupca i izdavatelja NFT-a. Svaki NFT u pravilu predstavlja vlasništvo nad digitalnim oblikom nekoga poljoprivrednoga proizvoda i u trenutku kupnje definirana je količina proizvoda i cijena”, kaže Kuterovac, vlasnik i direktor tvrtke Agroporc i predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača svinja.

Krešimir Kuterovac, koji je iskustvo u svinjogojstvu stjecao i kao nekadašnji direktor Vupika, objašnjava kako ovaj digitalni oblik investiranja kroz određeno vrijeme pomaže izdavatelju da prikupljena sredstava, kroz prodaju NFT-a, investira u proizvodnju i pretvara u stvarni poljoprivredni proizvod. Kupac NFT-a ima pravo nakon proteka vremena, koje je ugovoreno, zamijeniti svoj NFT za stvarni proizvod ili ga može prodavati na burzi putem platforme GoAgro. Može i ga zadržati kao investiciju za duže razdoblje od minimalnoga.

Radi se o decentraliziranom financiranju proizvodnje koji zaobilazi postojeće sustave banaka i fondova koji uzimaju veliki dio zarade proizvođačima i kupcima te se građani direktno uključuju u proizvodnju hrane. Građani postaju digitalni farmeri koji usmjeravaju poljoprivrednu proizvodnju i osiguravaju proizvodnju u budućnosti. Projekt je zamišljen tako da građani kupovinom Pig NFT-a na platformi GoAgro postaju vlasnici jedne digitalne svinje i tako si osiguravaju proizvodnju u budućnosti. Težina svinje preračunata je u 100 kilograma (polovica) prilikom kupnje. Pretvaranje digitalne svinje u stvarnu traje 900 dana. U tome i sljedećem razdoblju vaša svinja raste tri posto godišnje u masi. Nakon proteka ovoga roka Pig NFT može se, ali ne mora, zamijeniti za stvarnih 107,5 kilograma svinjskog mesa u polovici. Zamjena se može vršiti u bilo kojem periodu nakon 900 dana. Kupac može zadržati nakon ovoga roka svoj Pig NFT kao investiciju i na njega se primjenjuju ista pravila kod zamjene ili prodaje u nadolazećem vremenu.

Obnova stočnog fonda

S Pig NFT-om može se trgovati na platformi i novi kupac nasljeđuje prava prodavatelja. Kroz projekt se s prikupljenim sredstvima planira investirati u nove farme i obnovu stočnoga fonda. “Svinjogojstvu je potrebna revolucija i vjerujemo da je ovo jedan od načina da unesemo novu i iznimno potrebnu energiju u daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede”, ističe Kuterovac. Dodaje kako nam je od ulaska Hrvatske u EU fizički obujam poljoprivredne proizvodnje manji za 8,8 % dok su potpore tri puta veće. Pritom je deficit prehrambene bilance čak 1,4 milijarde eura. Prosječni Hrvat pojede godišnje 40 kg svinjskoga mesa, a kojeg imamo svega 55% iz domaćih izvora te moramo godišnje uvesti čak 102.000 tona.

Nikola Škorić iz Electrocoina, platforme preko koje se odvija veliki dio blockchaina, odnosno plaćanja kriptovalutama u Hrvatskoj, kaže da se radi o zanimljivom marketinškom potezu, a za koji će se vidjeti hoće li i koliko uspjeti. “Činjenica je da je blockchain infrastruktura u Hrvatskoj dobro razvijena i to u maloprodaji, web trgovini te benzinskim crpkama te vidimo da naši klijenti ostvaruju rast prometa kriptovalutama. Sam projekt “Moja digitalna svinja” je nov i osim što sam čuo za njega, ne bih za sad nešto detaljnije o tome predviđao”, kazao nam je Škorić. Josip Vlah iz NFT-a Rezolut također smatra da se radi o zanimljivom projektu koji bi mogao zaživjeti.

“Na NFT-u već sad dobro prolazi fashion roba te umjetnička djela te imamo masu primjera gdje ljudi ulažu i oročuju svoja sredstva u određeni postotak nekog vrijednog sata, komada odjeće ili pak umjetničkog djela. Nike je u masovnoj potrošačkoj robi otišao najdalje u tome. Prema mojim saznanjima, blockchain tehnologija se ipak sporije probija u agrobiznis, iako ima primjera s npr. francuskim konjakom Hennessy gdje je ekipa napravila vrlo uspješan model gdje se ulaže u konjak u bačvama”, navodi Vlah.