Vlada je na jučerašnjoj sjednici revidirala plan prihoda i rashoda državnog proračuna kojim se povećavaju i prihodi i rashodi. U konačnici je planirani deficit samog proračuna nešto manji nego u originalnom planu, a ukupan deficit tzv. konsolidirane opće države mjeren europskom metodologijom relevantnom za usporedbe s ostatkom EU zadržava se na 2,6 posto BDP-a, koliko je bilo i prvotno planirano.

Osim izdašnijeg punjenja proračuna u odnosu na planove prilikom donošenja ovogodišnjeg proračuna, uslijed čega su ukupni prihodi korigirani naviše za 1,8 milijardi eura, zadržavanju u okvirima zacrtanog ukupnog manjka opće države pridonijele su i uštede i preraspodjele po ministarstvima, bez kojih bi rashodi u odnosu na inicijalni plan rasli za dvije milijarde eura.

No, zahvaljujući “intervencijama” u dinamiku realizacije pojedinih projekata i drugim uštedama i preraspodjelama, ukupni rashodi na kraju se povećavaju za manje od milijardu eura, objasnio je na sjednici Vlade ministar financija Marko Primorac.

Makroekonomske okolnosti u 2024. pokazale su se boljima od prvotnih projekcija Vlade na kojima je bio utemeljen originalni plan prihodne strane proračuna. Uz rebalans su tako revidirane i te projekcije. One sada predviđaju nešto snažniji realni rast BDP-a 2024. (po novom 3,6 umjesto 3,5 posto), uz prosječnu stopu inflacije od tri posto (umjesto 3,1). Isto tako, u Vladi sada za ovu godinu procjenjuju rast zaposlenosti na tri posto, a rast nominalnih plaća za 14,7 posto.

Uređenje odnosa s HEP-om
Sve u svemu, na početku četvrtog kvartala sitacija s prihodima je više-manje predvidiva, a u rebalansu se to očitovalo u spomenutom korigiranju prihoda naviše za spomenutih 1,8 milijardi eura, na ukupno 30,3 milijarde. Pritom se od poreza prema novom planu predviđa prikupiti 17,25 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 1,1 milijardu eura.

U odnosu na lanjsko ostvarenje, ove godine porezi bi državnoj blagajni trebali donijeti 11,3 posto ili gotovo 1,8 milijardi eura više. Kao rezultat jačeg rasta plaća i rasta zaposlenosti i od doprinosa se očekuje više nego što se planiralo krajem prošle godine (5 mlrd eura umjesto 4,56), a kod prihoda od imovine plan je podebljan sa 410 na 600 milijuna eura.

Istodobno, rashodna strana povećava se u odnosu na inicijalni plan za nešto manje od milijardu eura – točnije, za 978 milijuna, na ukupno 33,6 milijardi. Kako je u uvodnom dijelu sjednice Vlade istanuo premijer Andrej Plenković, time se osigurava “servisiranje svih obveza koje se odnose na daljnju pomoć vezanu uz energetsku krizu, rashode za zaposlene, obnovu, socijalnu pomoć”.

Upravo to su glavne kategorije na kojima su planovi korigirani naviše. Uslijed nastavka Vladinih mjera potpora za troškove energije (koje su inicijalno bile planirane do početka travnja) za njih će se potrošiti 604 milijuna eura više od originalnog plana. Riječ je zapravo o prijeboju potraživanja odnosno uređenju odnosa s HEP-om s obzirom na razliku u cijeni energije između one koja je osigurana za građane i koju je HEP snosio, objasnio je Primorac.

Isto tako, zbog izdašnijih povećanja plaća zaposlenih u državnim i javnim službama rashodi za zaposlene povećavaju se za 574 milijuna eura. Među stavkama kod kojih su u novi plan ugrađena značajnija povećanja su i izdaci za sanacije šteta od potresa koji rastu za 178 milijuna eura, te rashodi za socijalne pomoći i naknade koji su povećani za 154 milijuna eura, odražavajući veća izdvajanja na ime inkluzivnog dodatka, zajamčene minimalne naknade te one za smještaj u udomiteljske obitelji, kao i naknade vezane uz status roditelja njegovatelja.

Veće obveze prema EU
Usto, 76 milijuna eura više nego što je bilo projicirano iznosit će i ovogodišnja obveza uplate Hrvatske u proračun EU, 65 milijuna više izdvojit će se na kraju za nabavu vojne opreme, a za 52 milijuna eura povećana je i stavka ulaganja u željeznički sektor.

Konačno, na račun demografskih mjera (od dodatnog rodiljnog dopusta do fiskalne održivosti dječjih vrtića) plan rashoda podebljan je za 38 milijuna, a više od prvotno planiranog (za 15 milijuna) iziskuju i mjere za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda u poljoprivredi.

Navedena povećanja rezultirala bi povećanjem ukupnih rashoda za dvije milijarde eura, ali približno polovica (1,06 milijardi) kompenzirana je smanjenjima na nekim drugim stavkama. Najviše ušteda, 288 milijuna, “pronađeno” je u okviru Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te u Ministarstvu financija unutar kojega su pojedine stavke srezane za ukupno 257 milijuna eura.

Sve u svemu, na kraju je na razini državnog proračuna planirani deficit za 840 milijuna eura manji od prvotno planiranog. Prema domaćoj metodologiji, on po novom iznosi 3,9% BDP-a. Ukupan manjak, računajući i izvanproračunske korisnike i lokalnu državu kod kojih je naviše korigiran planirani višak (kod izvanprorčunskih korisnika sa 11 na 22 milijuna eura, a kod lokalne države sa 275 na 312 milijuna) tako bi prema nacionalnoj metodologiji trebao iznositi 2,9 milijardi eura ili 3,5% BDP-a. No, u usporedbama s ostalim članicama EU i eurozone mjerodavan je deficit prema ESA metodologiji, a on će, kao i u originalnom planu, ostaje na 2,6% BDP-a.

Istodobno se zahvaljujući bržem rastu nominalnog BDP-a negoli javnog duga ove godine očekuje i smanjuje razine duga mjerena udjelom u BDP-u. Prema Vladinim projekcijama, ovu će godinu Hrvatska zaključiti s dugom na razini 58,9% BDP-a pa bi 2024. trebala biti i prva u kojoj je i prema deficitu i dugu u okvirima Maastrichtskih kriterija.

Ministar Primorac usto je istaknuo i da smo deficitom ispod prosjeka EU i eurozone (gdje je on na oko 3%), a razina javnog duga nam je, kaže, za trećinu ispod europskog prosjeka koji je u eurozoni na oko 90, a na razini EU na 82% BDP-a.