Tijekom 2014. mljekarska industrija otkupila je 522.694 tone svježega kravljeg mlijeka, u odnosu na otkup realiziran godinu dana prije zabilježen je rast od 3,74 posto.

I takav mali pomak, od nepunih 19 tisuća tona, unosi dašak optimizma u poljuljani mljekarski sektor, koji nakon rekordnog otkupa od 675 tisuća tona, ostvarenoga 2009., evidentira silaznu putanju, kako u proizvodnji tako i u otkupu mlijeka. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), zadužene za inventuru svih pokazatelja u stočarskom sektoru, i prošla je godina donijela daljnje smanjivanje broja poljoprivrednih gospodarstava koja su se bavila proizvodnjom mlijeka. Baza podataka HPA otkriva da je godišnji prosjek gospodarstava koja su se lani bavila proizvodnjom mlijeka za isporuku mljekarskoj industriji iznosio 10.003, ali da je prosinac zaključen s podatkom da je mlijeko u otkup davalo tek 9231 poljoprivredno gospodarstvo. 

Rastu veliki
I Hrvatska, može se iščitati iz podataka HPA, sve više bilježi trendove prisutne u većini europskih zemalja o smanjivanju broja proizvođača uz istodobno povećanje količine isporučenoga mlijeka. Tako je, podsjetimo, prosjek mlijeka isporučenoga u otkup u 2008. po gospodarstvu iznosio 27.508 kilograma, dok je u 2014. gotovo udvostručen, narastao je na 52.256 kilograma. Izvrsna ilustracija su kretanja na mjesečnoj razini. Unutar kalendarske 2013. samo je u svibnju i prosincu zabilježena prosječna isporuka u otkup po gospodarstvu veća od 4000 kilograma, dok se tijekom svih dvanaest mjeseci 2014. otkup kretao u rasponu između 4017 i 4629 kilograma.

Zbog skupih ulaznih troškova, nužnih u ovoj specifičnoj i vrlo osjetljivoj proizvodnji, u posljednjih 10-15 godina zabilježeno je dramatično napuštanje proizvodnje mlijeka. Dovoljno je samo prisjetiti se da su u spomenutoj po otkupu rekordnoj 2009. godini mlijeko mljekarama isporučivala 27.452 gospodarstva. U samo šest godina s mljekarske scene nestalo je više od 17 tisuća isporučitelja. Za prošlu godinu podaci još nisu javno poznati, no u 2013. farmi koje su godišnje u otkup davale više od 50 tisuća kilograma bilo je 1815 i one su te godine isporučile 360 tisuća tona, dok je preostalih gotovo 11 tisuća proizvođača u otkup dalo 143,5 tisuća tona mlijeka.

Zakašnjela potpora
Igor Rešetar, koji ima farmu u Kuršanecu nedaleko od Čakovca, u koju je prije tri godine investirao gotovo šest milijuna kuna, ne skriva pesimizam. "Mljekarstvo u Hrvatskoj je Sizifov posao", kratko kaže i podsjeća na visoku i skupu zaduženost hrvatskih poljoprivrednika te nedostatak poljoprivrednog zemljišta, zbog čega mnogi nisu konkurentni. Zbog kroničnog manjka hektara mahom moraju kupovati stočnu hranu.Potpora, na koju je imao pravo kod investiranja u novu farmu, ilustrira dalje, isplaćena mu je tek nakon godinu i pol dana od završetka ulaganja. U takvim okolnostima nije imao uvjete za povećanje proizvodnje kupnjom novih junica, što bi se dogodilo da je povrat potpore dobio u roku dva-tri mjeseca nakon stavljanja farme u funkciju.

Ukidanje proizvodnih kvota za mlijeko koje Bruxelles za zajedničko europsko tržište uvodi za mjesec dana bit će novi udarac za hrvatske farmere. Budući da se njegova farma nalazi nadomak tranzitne rute iz pravca Mađarske i Slovenije, svakodnevno, kaže, od ulaska Hrvatske u EU gleda kako prolaze cisterne s mlijekom iz uvoza. Što će tek biti nakon ukidanja kvota jer mnoge članice, poput Nizozemske i Njemačke, najavljuju povećanje proizvodnje mlijeka i do 20 posto?

Udruživanje imperativ
Iz resornog ministarstva pak, naglašava Rešetar, nema "ni slike ni tona," proizvođači su prepušteni sami sebi. Velikih očekivanja nema ni od programa ruralnog razvoja. Zapreka su komplicirani uvjeti, ali i konzultanti, bez čijeg angažmana je nemoguće javljanje za ruralne potpore. Iz njegova okruženja nitko se na prvi, nedavno raspisani natječaj nije javio i teško da i hoće, kaže. Konzultanata je malo, pa skupo naplaćuju svoje usluge, startna je cijena 20 tisuća kuna, najčešće od 50 do preko 100 tisuća kuna, a toliki novac malo tko ima. Udruživanje proizvođača mlijeka i zajednički tržišni nastup imperativ su bez kojega nema budućnosti, kaže, no i tu kasnimo. "Neki to zovu slamkom spasa, a ja mislim da je to bit opstanka", zaključuje Rešetar.   

Negativni trendovi

Pada broj krava i gospodarstava 

Od 2006. kontinuirano pada broj krava na poljoprivrednim gospodarstvima. U nacionalnom registru, koji vodi Hrvatska poljoprivredna agencija, te godine bilo ih je 241.084, dok je inventura provedena početkom studenoga 2014. pokazala da na svim farmama ukupno ima 179.736 grla. U samo tri mjeseca, od trećeg studenoga 2013. do drugogA veljače 2014. broj krava, prema HPA, manji je za 2232, dok je istodobno broj gospodarstava pao sa 34.535 na 34.288.