U idućoj godini, prema Financijskom planu koji je jučer usvojila Skupština, Hrvatska gospodarska komora (HGK) računa na ukupne prihode u visini od 25,64 milijuna eura. Na toj razini trebali bi biti i rashodi, pa bi godinu Komora po procjeni završila u plusu od 1450 eura.

Od kada je ukinuto obvezno plaćanje članarina za 98 posto hrvatskih tvrtki, prihodi HGK značajno su smanjeni, no pokazalo se i da su u procjenama prihoda na koje mogu računati u Komori dosad bili prilično oprezni. Jer u prvoj ‘tržišnoj’ godini ostvareno osjetno više nego je bilo predviđeno.

Umjesto 23,5 milijuna eura kako je postavljeno u financijskom planu prihod je na kraju premašio 26,7 milijuna eura. Za ovu godinu je planirano uprihoditi 24,8 milijuna eura, a je li i ovaj put prebačena prvotna procjena, bit će prezentirano skupštinarima polovicom iduće godine, kada se podvuče konačna crta.

No, iz dosadašnje prakse, prihodi od članarina i dalje čine najvažniji izvor financiranja, iako rastu prihodi od prodaje usluga i od europskih projekata. Kako je vidljivo iz programa rada za iduću godinu, HGK je sve aktivniji u EU projektima, a u idućoj godini sudjeluje u njih 37.

Visina članarine
Što se članarina tiče, one i u idućoj godini ostaju na razini od 20 eura mjesečno za tvrtke iz tzv. prve skupine, s prihodima do 1,99 milijuna eura, aktivom 995 tisuća eura i 50 zaposlenih, a 143,74 eura za tvrtke druge skupine u koju ulaze one koje imaju do 250 zaposlenih, aktivu do 3,98 milijuna eura i prihode do 7,96 milijuna, a za sve veće od toga članarina se plaća u visini od 527,31 euro mjesečno.

Uz nastavak brojnih aktivnosti, u idućoj godini HGK naglašava važnost primjene ciljeva zelene i digitalne tranzicije u poslovanju koje je postavila EU, ali i Hrvatska kroz NPOO. Ključnim događajem na tom planu HGK predviđa organizaciju industrijske i IT konferencije, a pokreće i HGK AI Akademiju, te među ostalim planira izraditi analizu hrvatske IT industrije.

Plan je i izraditi Digitalni katalog IT tvrtki i rješenja CROIT Digital code, te Online katalog Smart city grupacije i katalog Male brodogradnje. Velik naglasak stavit će se i na problem deficita radne snage i potrebe zapošljavanja radnika iz trećih zemalja, koji je obilježio ovu poslovnu godinu i za hrvatske poduzetnike.

Na tom tragu već se uspostavlja Zajednica agencija za zapošljavanje, a u planu je i pokretanje niza inicijativa na uređivanju tog sve važnijeg segmenta za gospodarstvo. Već u veljači će se organizirati drugu konferencija o radnoj snazi, a u pripremi je i sajam poslova radne snage i internacionalizacija na trećim tržištima.

HGK je, kako je prezentirano skupštinarima, u suradnji s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje inicirao i projekt predstavljanja Hrvatske na potencijalnim tržištima radne snage koja su zanimljiva hrvatskim gospodarstvenicima, sve u cilju da se Hrvatska što bolje predstavi kvalificiranim radnicima.

Internacionalizacija poslovanja
U uvjetima ‘stiskanja’ gospodarstava EU koja su i najvažnija za hrvatsko gospodarstvo, jedno od standardnih područja djelovanja HGK koje u 2024. dodatno dobiva na važnosti bit će internacionalizacija poslovanja hrvatskih tvrtki.

Ključni događaj u tom smislu bit će organizacija međunarodne konferencije, kojom se, kako je naglašeno, nastoji osnažiti tvrtke da prepoznaju prilike na stranim tržištima i prilagode svoje strategije uvjetima na globalnom tržištu.

U planu je i pojačanje intenziteta edukacijskih programa za poduzetnike o načinu izlaska na strana tržišta i uvjetima koji vrijede za pojedina tržišta. U ovoj godini, prema izvještaju vodstva, HGK je isporučila više od 10 tisuća raznih usluga, a njezine konferencije, edukacije i seminare prošlo je oko 20 tisuća polaznika. Tim tempom će se nastaviti i u idućoj godini.

“Izazova tijekom 2024. neće nedostajati, no gospodarstvenici su svih ovih godina pokazali zavidnu otpornost i sposobnost prilagodbe na nove okolnosti. Vjerujem da svi zajedno možemo biti umjereni optimisti”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.