Premijer Andrej Plenković jučer je predstavio nove mjere protiv koronavirusa, prema kojima se od ponoći zabranjuje rad kafićima i restoranima, kao i teretanama, od 9 sati u vladi je u tijeku sastanak.

Nakon prvotnog šoka zbog najave Vlade da će od subote zbog naglog rasta broja zaraženih covidom na skoro mjesec dana zabraniti rad ugostiteljskim objektima, i to u mjesecu značajne potrošnje pred blagdane, u samo nekoliko sati u četvrtak su se u Hrvatskoj udruzi poslodavaca okupili predstavnici pet ugostiteljskih udruga, s ciljem usuglašavanja kompenzacijskih mjera koje traže od Vlade RH. Ako se one ne usvoje, upozoravaju ugostitelji, u pitanje će doći 100 tisuća radnih mjesta i sektor koji generira milijarde kuna potrošnje i doprinosa BDP-u zemlje. Ugostitelji okupljeni u HUP-u, Udruzi Glas poduzetnika, Nacionalnoj udruzi ugostitelja, Udruženju ugostitelja Zagreb pri Hrvatskoj obrtničkoj komori i Udruženju ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore, danas ujutro Vladi će predstaviti dva paketa mjera koji bi pomogli u očuvanju opstojnosti ovog sektora, a izradili su ih po uzoru na ostale zemlje članice EU. Ugostitelji optužuju Vladu da je mjere za njih drugog lockdowna donijela preko noći bez ikakve najave, i bez mjera kompenzacije o kojima se tek treba pregovarati, pitanje s kojim ishodom. “Možda nam je pao kamen sa srca što više nećemo biti izvor zaraze, ali dolazimo do toga da, bez obeštećenja, naši zaposlenici neće umirati od covida, nego od gladi”, rekao je Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, podsjetivši da njihova struka osim mjera za isplatu plaća od proljeća nije dobila nikakvu pomoć države, za razliku od ugostitelja u brojnim drugim zemljama EU.

Na pregovaračkom stolu će se danas naći dva modela koja su osmislili ugostitelji. Prvi je dugoročnijeg karaktera. Uključuje smanjenje PDV-a na 5 posto na razdoblje od tri godine te dugoročno na 13 posto za sve ugostitelje, nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta do travnja 2021. u iznosu od 4000 kuna uz otpis pripadajućih poreza i doprinosa do 1. svibnja 2021. godine. Nadalje traže Covid kreditiranje uz državne potpore kako bi se osigurala likvidnost, kroz HAMAG BICRO kredite za likvidnost na tri godine uz dodatne ciljane garancije i moratorij kreditnih obveza za poduzetnike u lockdownu. Prema prvom modelu, ugostitelji bi uz pomoć kredita izdržali period lockdowna, a potom kroz smanjenu stopu PDV-a ostvarili veće prihode, od čega bi i država dugoročno profitirala, istaknuli su ugostitelji na konferenciji za medije u četvrtak, održanoj odmah nakon konferencije premijera Andreja Plenkovića, na kojoj su predstavljene nove mjere za usporavanje zaraze.

Ugostitelji kod prvog modela ističu važnost efikasnosti i brzog isplaćivanja kredita za likvidnost koji su prema procjenama poduzetnika kvalitetni, ali se na njih često predugo čekalo.

Prema drugom modelu, država bi trebala osigurati prihode i samim poduzetnicima, ne samo za radnike i njihove plaće, isplativši im za dane lockdowna iznos od 50 posto prihoda u istom razdoblju prošle godine, uz oprost doprinosa za radnike. Također, u tom modelu predviđa se oslobađanje od svih fiksnih obveza i parafiskalnih nameta za vrijeme trajanja lockdowna na svim razinama vlasti, od najamnine, komunalne naknade, komunalne usluge, vodne naknade, spomeničke rente.

Trajna tema

Tu je i smanjenje PDV-a kao trajna tema, s ciljem postizanja konkurentnosti s drugim zemljama. Ugostitelji su za jučerašnju presicu uspjeli nabrojati čak 14 zemalja koje su do kraja 2020. smanjile PDV na neke usluge uključujući ugostiteljske, najčešće prepolovivši stope, s 20 na 10 posto, s 12 na 6 posto i slično. Na popisu zemalja su Austrija, Grčka, Njemačka, Turska, Bugarska, UK, Norveška. Nije izgledno da će Vlada pristati na sve prijedloge ugostitelja, pogotovo one po pitanju poreznog rasterećenja. Na novim kreditima za likvidnost se, pak, radi. Kako doznajemo u HAMAG-u, oni planiraju izaći u susret s paketom mjera. “Zbog velikog interesa poduzetnika za obrtnim sredstvima, u suradnji s Vladom i nadležnim ministarstvima, ulažemo daljnje napore kako bismo otvorili nove natječaje za obrtna sredstva”, najavljuju iz Hamag-a, ne ulazeći još u detalje oko samih novih mjera i financijskih iznosa. No, razmatraju i da svim korisnicima zajmova produže mogućnost moratorija do 1. srpnja iduće godine. Ukupno je prema zadnjim podacima od počekta koronakrize zaprimljeno 7756 zahtjeva poduzetnika za zajmove i jamstva, a odobreno je do sada kredita u iznosu od 1,9 milijardi kuna.

Od pristiglog broja zahtjeva 1545 se odnosilo na moratorij, a zahtjevi i dalje stižu, budući da su na raspolaganju i sredstva iz Sektora za financijske instrumente, a Hamag je inicijalnu alokaciju od 1,14 milijarde povećao na 3 milijarde. Na predstavljanju mjera ministar financija Zdravko Marić jučer je istaknuo kako i Vlada prati što rade druge zemlje, te potvrdio da će se definirati metodologija za kompenzacije, kako bi se nadoknadio dio potrošnje.

“Prosinac je mjesec u kojem je pojačana potrošnja, no kada gledamo prošlu godinu, on je po fiskaliziranim računima bio šesti po redu unutar cijele godine. Najizdašniji su ljetni mjeseci”, kazao je Marić.

Ugrožene egzistencije

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, istaknuo je kako je poslodavcima krivo što Vlada nije kompenzacijske mjere objavila kad i mjere lockdowna.

“Vlada treba znati da dobar dio zdravlja nacije pretpostavlja i gospodarsko stanje, u ovom sektoru većinu čine mikro i obiteljska poduzeća, i nakon sloma je pitanje kako će izgledati mentalno stanje tih obitelji kojima će biti ugrožena egzistencija. Druge zemlje su osmislile i proglasile ono što Hrvatska nije, i bojim se da će ovakvih sastanaka nas udruga biti još, te da ćemo morati biti složniji i čvršći”, izjavio je Zorić.