Prema najgorem scenariju u svijetu bi korona kriza mogla odnijeti gotovo 200 milijuna radnih mjesta u turizmu.

Naime, prema prognozama Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) ugroženo je oko 197,5 milijuna radnih mjesta u turističkoj branši, čemu se nije za čuditi ako se uzme u obzir da se lani globalno oko 10 posto radnih mjesta odnosilo na turizam i povezane djelatnosti. Tako ovih dana mnoge zemlje zbrajaju gubitke u turističkom sektoru koji će se neminovno reflektirati i na stanje na tržištu radne snage. Tako je, primjerice, Njemačka izgubila 38 milijardi eura uslijed smanjenog turističkog prometa, Francuska 48 milijardi, a primjerice Velika Britanija 22 milijarde eura.

Iako je ovog ljeta Hrvatska bila u prednosti od praktički svih konkurenata na Mediteranu, s naprasnim krajem sezone uslijed pogoršanja epidemiološke situacije u zemlji, ni domaći turizam neće biti izuzetak što se tiče problema s radnom snagom, odnosno zadržavanjem kadrova, piše Novi list.

Sa završetkom sezone, odnosno kolovoza, istekla je i mjera pomoći za radnike od 4 tisuće kune, ukazao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) te predsjedavajući Socijalnim vijećem za turizam, dodajući kako su socijalni partneri na adrese Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva rada uputili zahtjev za sastankom oko daljnjih mjera.

Što će biti dalje?

“Već i prije nego su nas druge zemlje počele stavljati na crvene liste, vidjeli smo da nema drugog načina da se preživi do iduće godine, uz sačuvana radna mjesta, ukoliko se s Vladom ne dogovori potpora. Na taj dopis nije bilo odgovora, i jednostavno hitno tražim sastanak jer ranije dogovorene potpore istječu, a nemamo vijesti što će biti dalje. Postoji mjera za rad na pola radnog vremena, međutim, to prvenstveno hotelijerima nije interesantno”, rekao je Andrić, pojašnjavajući kako se traži produženje potpore od 4 tisuće kuna, no napravljen je i dodatni prijedlog prema kojem se predlaže da onaj tko je ostvario veće gubitke za radnike dobije po 4 tisuće kuna, a da se s onima koji su u manjem minusu, osigura manji iznos potpore. Isto tako, u STUH-u ukazuju kako u zakonu ne postoji institut čekanja koji bi trebalo uvesti. Time bi ljudi bili u radnom odnosu, i primali minimalnu plaću.

No, predsjednik STUH-a kažu kako je ostao iznenađen izjavama ministra financija Zdravka Marića.

“Malo me iznenadio ministar Marić sa svojim tvrdim stavom o tome da potpore imaju svoj vijek trajanja, ne mogu trajati vječno i tako dalje. No, trebao bi shvatiti da je za državu jeftinije zadržati radna mjesta do iduće sezone, nego da radnici završe na Zavodu za zapošljavanja, a na ‘birou’ će masovno završavati. Poslodavci tvrde da ne mogu zadržati ljude do ožujka ili travnja iduće godine, a da do tada ne rade ništa i da tvrtke nemaju prihoda i radnicima isplaćuju plaću. Dakle, mislim da tu moramo nešto napraviti, i to vrlo brzo, jer će to biti jako loša situacija za turizam ukupno. Ako ljudi završe na Zavodu, a dogodine našim konkurentima krene, ja vjerujem da će velik dio tih ljudi razmišljati da ode raditi izvan Hrvatske, a onda će naš turizam imati opet problema da nemamo radnu snagu s kojom bismo odradili godinu, upozorava Andrić.

Situacija je ozbiljna

Sa skraćivanjem sezone uslijed pogoršanja epidemiološke situacije, već su neki poslodavci krenuli razgovarati sa zaposlenicima o otpremninama i mirovinama, ali uskoro će i o tehnološkim viškovima.

“Dakle, nemamo puno vremena”, istaknuo je predsjednik STUH-a navodeći kako su najugroženiji hotelijeri, putničke agencije te djelatnost prometa, a što bi po njegovim procjenama bilo oko 80 do 100 tisuća ljudi.

Ove godine ni restorateri nisu imali toliko posla, a mnogi su reducirali broj ljudi na minimum.

“Tako da je situacija dosta ozbiljna. Srpanj je nešto odrađen, no znamo da je situacija različita po regijama, te je Sjeverni Jadran prošao nešto bolje nego južni dio. Što idemo južnije, to je tužnije, kao u ratu. Dubrovnik je najviše nastradao ove korona sezone”, kazao je Andrić. Što se tiče sezonaca, oni su najviše nastradali jer hotelijeri ove godine, uslijed pada prometa, ustvari nisu imali potrebe za njima, već su bazirali rad na stalnozaposlenima te je mali broj sezonaca uopće pozvan da radi. Za stalne sezonce se uspjelo dogovoriti da mogu biti zaposleni i kraće od šest mjeseci da bi zadržali taj status, no ni njih nije puno pozvano da rade i te dvije kategorije su ustvari prve nastradale. Međutim, sada će biti problem i sa stalnozaposlenima te je stoga potrebna brza reakcija Vlade, ukazuju sindikalisti.