U Glasu poduzetnika drže kako je dopuštanje osnivanja paušalnih obrta “bio jedan od boljih poteza domaće regulative”, jer se time dao snažan poticaj za poduzetničku inicijativu brojnih pojedinaca koji su sami preuzeli rizik pokretanja posla izvan sigurnosti radnog mjesta velike tvrtke.

“Međutim, Porezna je odlučila i toj praksi stati na kraj. Nakon slanja upitnika za utvrđivanje o nesamostalnom radu na adrese paušalnih obrta, Porezna je donijela rješenje prema kojemu se  brojne paušalce optužuje za ‘prikriveno zapošljavanje’, odnosno da im je preveliki udio prihoda ovisan o jednom klijentu. Drugim riječima, optužili su ih indirektno za utaju poreza, zbog čega moraju platiti zaostali porez na dohodak i sva ostala davanja (mirovinsko, zdravstveno)”, tvrde iz Udruge Glas poduzetnika.

siva zona

Paušalci ostaju, ali ne kao zamjena za radni odnos

Porezni benefiti

Žestok tempo rasta paušalaca. Koliko je među njima ‘kukolja’?

Takav će potez, ističu, brojne paušalce dovesti do situacije u kojoj će se morati odreći velikog dijela prihoda ostvarenoj u prethodnoj godini.

“Paušalci su najčešće osobe koje ostvare prihod do 300 tisuća kuna godišnje, a nakon odbijanja troškova rada za klijenta direktno, uprihode možda pola od toga iznosa. Ako im Porezna sa svojim rješenjem uzme dodatnih 90 tisuća kuna, postavlja se pitanje isplativosti čitave njihove životne odluke”, upozoravaju iz Glasa poduzetnika.

Pritom navode kako je jedan od glavnih kriterija upitnika Porezne – ako obrt uprihodi više od 50 posto iznosa od jednog klijenta.

U Glasu poduzetnika drže kako takav kriterij nije objektivan za utvrđivanje nesamostalnog rada jer postoje primjeri tvrtki na tržištu gdje im samo jedan klijent nosi najveći udio prihoda. Štoviše, dodaju, neke od tih tvrtki rade isključivo s državom.

“Možemo li reći da neko ministarstvo prikriveno zapošljava vlasnike tvrtki kojima sav prihod dolazi od te institucije? Poput, primjerice, IT firme iz afere Žalac koja je preko 90 posto prihoda uprihodila od ministarstva te godine, iznos od 13,5 milijuna kuna za usluge, a ima jednog jedinog zaposlenog? Je li tu plaćen porez na dohodak”, pitaju iz Udruge Glas poduzetnika.

Zanima ih i zbog čega se penaliziraju obrti koje teže stabilnosti poslovanja i stabilnim prihodima od istih klijenata, pogotovo ako su ti klijenti s njima zadovoljni i povećavaju narudžbe od takvih obrta.

“Ovakav način razmišljanja suprotan je tržišnoj logici poslovanja i sankcionira stabilnost i razvoj. Uopće se ne vodi računa o činjenici da svaki paušalni obrtnik sam ulaže u vlastitu opremu, i hardware i software (ne ulaže klijent u njegovo ime), samostalno traži nove klijente, te se izlaže riziku pronalaska posla odnosno pada potražnje za svojim uslugama. Osim toga, njegov klijent, makar bio i jedini sa 100 posto udjela u prihodima, ne plaća bolovanje niti preko njega obrtnik ostvaruje pravo na godišnji odmor ili bilo koja druga prava iz Zakona o radu”, objašnjavaju iz Glasa poduzetnika, napominjući kako zbog toga nema aposlutno nikakvog smisla takvu osobu oporezivati za nesamostalni rad.

Udruga Glas poduzetnika stoga apelira na Poreznu upravu “da prekine maltretiranje paušalnih obrtnika te ih pusti da rade, da rastu i time u vrlo skoroj budućnosti uplaćuju puno više novaca u proračun, negoli će uplatiti u ovom jednokratnom potezu”.

U protivnom, kako nadalje navode, svaki paušalni obrtnik moći će jednostavno registrirati svoju tvrtku izvan Hrvatske, čime te tvrtke više u Hrvatskoj neće morati plaćati nikakav porez. Osoba koja ostane živjeti u Hrvatskoj nastavit će prijavljivati razliku poreza na inozemni dohodak, ali time će proračun bez sumnje uprihoditi puno manje nego da su te tvrtke ostale u Hrvatskoj. Također, neki od njih ne samo da će vani otvoriti tvrtke nego će se i odseliti van Hrvatske, kao što su neki najavili, upozoravaju iz Udruge, pitajući “zbog čega Porezna radi dugoročno na štetu proračuna, IT sektora i Hrvatske države”.

“Nedopustivo je od strane Porezne uprave, a mimo ikakvih jasnih kriterija, napadati paušalne obrtnike i ići s enormnim kaznama na bazi proizvoljnih zaključaka. Tražimo jasne kriterije i jasna pravila igre, te da nas se napokon pusti da radimo i živimo, tražimo li previše”, poručio je u priopćenju predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas.