Turistička sezona ove godine predmet je brojnih rasprava, ali i oprečnih mišljenja. Dok brojke na razini godine govore o rastu hrvatskog turizma po svim ključnim stavkama, sami gosti i turistički djelatnici te ugostitelji upozoravaju na manje turista, računa, prometa. Ono oko čega se svi možemo složiti jest da je inače udarni srpanj podbacio s 3,7 posto manje stranih gostiju, gotovo istim padom u broju računa te još za trećinom većim padom ukupnog iznosa izdanih računa.

Na razini godine i dalje se ostvaruje rast po svim stavkama, no ne više isključivo sezonalan, na što upućuje slabiji srpanj te jača predsezona i postsezona. Dakako da uzroke toga također možemo tražiti u velikim sportskim događajima gotovo u samom susjedstvu – Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj i Olimpijske igre u Parizu. Podatak iz srpnja svakako treba imati na umu pri promišljanju o protekloj i sljedećoj turističkoj sezoni, pri čemu nadležni tvrde da se razvija u dobrom smjeru za hrvatsko gospodarstvo.

Deficit radne snage
Naime, mogli smo čuti poruke da nema prostora za daljnji rast turizma u kontekstu većeg broja dolazaka na vrhuncu sezone te da je upravo stagnacija u vrhuncu i preraspodjela tijekom cijele godine ono čemu trebamo težiti i na čemu trebamo raditi. Neki od argumenata koji podupiru takav stav jest svakako snažan deficit radne snage koji je još izraženiji tijekom razdoblja visoke potražnje, uslijed čega rastu plaće zaposlenih, a samim time rastu i cijene proizvoda i usluga.

Neki upravo na taj čin objašnjavaju srpanjsku “rupu” – signal da je došlo do prevelikog povećanja cijena u turizmu i ugostiteljstvu te da se cost-benefit analiza stranih gostiju nije pokazala pozitivnom za odabir Hrvatske kao destinacije za odmor. O tome ne moramo brinuti, barem ne u kontekstu regulacije istog – tržište je jedini i najbolji regulator cijena, osobito u ovom izuzetno konkurentnom i fluktuirajućem sektoru, a kupac/gost će sam odlučiti koliko nešto vrijedi i koliko je za isto spreman platiti.

Svakome je jasno da cijena kave na Stradunu i na nekoj manje atraktivnoj lokaciji ne može biti jednaka, jer uz samu kavu se plaća mnogo toga drugog. Ključno jest i uvijek će biti da omjer cijene i kvalitete bude odgovarajući, odnosno da s rastom cijene raste i kvaliteta. Naravno, tu je i rast ulaznih troškova i davanja koja opravdano utječu na rast cijena.

Vezano uz novu poreznu reformu i porez na nekretnine, trenutačno oni koji iznajmljuju za tzv. kratkoročni najam plaćaju dva poreza ako se radi o kući za odmor – jedan je porez na kuće za odmor, a drugi je na dohodak od iznajmljivanja. Poreznom reformom se u tom djelu ne planira ništa ukinuti, sve ostaje kako je, uz povećanje oba poreza pod drugim nazivom.

Dodatno, ako netko od građana ima nekretninu koju nije stavio u opticaj, primjerice za najam, vrlo vjerojatno postoji i razlog za to: potrebno je primjerice veće ulaganje koje si netko ne može priuštiti i slično, te je u takvim situacijama riječ o dodatnom poreznom opterećenju građana.

Porez bi se trebao plaćati na dodatni prihod, a tzv. “rentijerstvo” u ovom trenutku u Hrvatskoj nije izvor prihoda već dodatni prihod. Kada govorimo o malim iznajmljivačima, ne može se očekivati da će nove porezne izmjene djelovati pozitivno na njihovo poslovanje.

Stalno se zalažemo za isto – HOK smatra da treba doći do dodatnog rasterećenja troška rada. Povećanje plaća koje se nedavno dogodilo u javnom sektoru snažno utječe na prosjek plaća u Hrvatskoj, što dodatno stvara problem obrtnicima pri nošenju s velikim izazovom kojeg sam već ranije spomenuo – pronalaskom i zadržavanjem radne snage. Imamo stotine tisuća stranih radnika i raste broj odlazaka u prijevremenu mirovinu. S druge strane, obrtnik koji ima pravo ne odlazi u mirovinu, mora im se omogućiti mirovina uz obrt, bez ograničenja primitaka.

Pitanje mladih obrtnika
Novom reformom ukinute su olakšice poslodavcima za doprinose (zdravstveno osiguranje) za mlade radnike, ukida se i povoljnost za sve poslodavce u smislu rasterećenja troška rada za mlade te se time uvodi nejednakost novozaposlenih mladih radnika spram onih zaposlenih do kraja ove godine. U okviru nove reforme mladi obrtnici i dalje ostaju u nejednakom položaju bez olakšica kod plaćanja poreza na dohodak, što smatramo da treba biti predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak.

Porezna reforma uključuje i povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 40.000 na 50.000 eura, a za što smo se snažno zalagali, kao i povećanje osobnog odbitka, povećanje neoporezivih dodataka te smanjenje gornjih granica stopa poreza na dohodak. Riječ je o poreznom rasterećenju, koje uvijek pozdravljamo i smatramo da mora biti još snažnije.

Naime, Hrvatska temeljem potpisanog sporazuma na EU razini nije bila u mogućnosti podizati prag PDV-a proteklih pet godina te je prijedlog HOK-a bio podizanje praga na 60.000 eura zbog inflacije. Nastavit ćemo se zalagati za dodatna povećanja praga, ne moram isticati koliko je to važno za hrvatske obrtnike – za više od 60.000 paušalista.

Sve navedeno uvelike će utjecati na hrvatsko ugostiteljstvo i turizam, a osobito na one najmanje i najranjivije u tim sektorima. Na svima nama je da budno pazimo i usmjeravamo brod u pravu luku, imajući na umu i najmanje brodice.

Jedan do načina jest da sve aktualnosti u ovim resorima koji su ključni za gospodarski opstanak i razvoj Hrvatske budu tema i ovogodišnjeg, 36. po redu Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika, koji će u studenome u Opatiji okupiti nekoliko stotina predstavnika struke u traženju rješenja za spomenute izazove.

* Autor je predsjednik Hrvatske obrtničke komore