S isplatama treće tranše subvencioniranja plaća kreće se za tjedan dana, a tko će i pod kojim uvjetima moći računati na tu potporu i nakon lipanjskih isplata plaća za svibanj precizno će se definirati do kraja tjedna. Rekao je to jučer ministar Josip Aladrović najavljujući za danas sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Usput je demantirao Udrugu Glas poduzetnika (UGP) koja je, pozivajući se na anketu članstva, u nedjelju ustvrdila da četvrtina poduzetnika još nije dobila ni potporu za travanjske plaće. Aladrović kaže da je isplaćeno 93-95%, a preostali dio objasnio tehničkim razlozima, tj. nedostajućim podacima.

U prilog efikasnosti te mjere navodi da porast broja nezaposlenih uslijed koronakrize već neko vrijeme stagnira na 24.000, dok je prema broju osiguranika pri HZMO-u zaposlenost u odnosu na vrhunac s početka ožujka smanjena za 18.000 osoba. Sa svibanjskim “otvaranjem ekonomije”, dodaje, niz djelatnosti se oporavlja i dosadašnji obujam potpora više nije nužan ni fiskalno priuštiv.

U HUP-u oko daljnjih potpora zagovaraju pristup razgovora “od mjeseca do mjeseca”, dok sindikati najviše inzistiraju na kontroli korištenja i sankcioniranju zloupotreba. Aladrović je rekao da se o tome vodi računa, a moguće je da se će određeni uvjeti i jasnije definirati.

UGP je jučer upozorio da je diskriminatorna odluka Vlade da nakon svibnja potpore nastaviti isplaćivati samo tvrtkama u turizmu, ugostiteljstvu i prijevozu.

“Ima još puno djelatnosti koje i dalje nemaju nikakve prihode, poput event industrije, sezonskih trgovačkih obrta koji rade na sajmovima i drugih pratećih djelatnosti“, osvrnuo se izvršni direktor udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin i dodaje, da ako treba dodatno postrožiti uvjete, moguće je granicu podignuti na 60% ili 70% pada prihoda – “ali pravedno i za sve ugrožene jednako”.

Stižu prve analize mjere za očuvanje radnih mjesta. U ožujku je država tim potezom pomogla isplatu plaće za gotovo 485.000 radnika, a tvrtke kojima su isplaćene u ‘normalnim’ okolnostima ostvaruju 278 mlrd. kn prihoda i zapošljavaju gotovo polovicu svih radnika, analiza je portala Fininfo. U prvom krugu za ovu mjeru prijavilo se 83.955 subjekata s 484.992 radnika, što je proračun stajalo 1,55 milijardi kuna.

Pravo na prijavu imali su poduzetnici kojima je ograničenje kretanja ili privremeno zaustavljanje aktivnosti odrezala najmanje 20% prihoda. Autor analize Ivan Oreški ističe, međutim, da kad se broj radnika stavi u kontekst ukupne zaposlenosti (1,51 mil. zaposlenih i 143.461 nezaposleni krajem ožujka) i oduzmu se oni na proračunu (232.087), potpore su se koristile za 38% svih zaposlenih u gospodarstvu.

“Korisnici potpora čine oko 38% svih prihoda i imaju 45% svih radnika poslovnih subjekata u RH koji su predali zadnje godišnje financijske izvještaje, za 2018. To ukazuje i na pretpostavku da su u radno intenzivnim djelatnostima i/ili su manje produktivni od ostalih”, ističe Oreški.

Najviše, 867,5 mil. kuna (56%), isplaćeno je za 11 djelatnosti koje predvodi priprema i usluživanje jela i pića (restorani i kafići). Slijedi trgovina na malo i veliko, smještaj, kopneni prijevoz, građevina…

No, Oreški ukazuje na odnos dobivenih potpora i učešće tih subjekata mjereno visinom prihoda. “Da su ugostitelji snažno pogođeni korona krizom govori činjenica da su ti subjekti 1. po iznosima ukupnih potpora, no tek na 8. mjestu po ostvarenim prihodima u 2018. od 11 najviše pogođenih djelatnosti”, ističe.

Osim ugostitelja, najveći raskorak je kod specijalne građevinske djelatnosti koja je primila 6. po veličini iznos potpore, a na 11. mjestu je po ukupnim prihodima.