U kojoj mjeri će Europsko prvenstvo u nogometu utjecati na rezultate domaćeg turističkog sektora u mjesec dana trajanja Eura 2024. te hoće li i koliko na dolaske stranih turista i prateću potrošnju utjecati predstojeća Olimpijada u javnosti se mogu čuti različite procjene.

Ipak, očekuje se da će sezona ukupno gledano, računajući pred- i posezonu, i ove godine biti solidna. Istodobno, za neke poslovne niše nogometna euforija je vrijeme izvanredne “berbe”, s tim da ona nedvojbeno ovisi i o tome koliko će Hrvatska ostati na Euru.

Navijačke opskrbe
Među onima koji su na dane dviju dosadašnjih utakmica hrvatske reprezentacije zabilježili iznadprosječne promete svakako su poduzetnici u ugostiteljstvu.

Prema podacima Porezne uprave o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima, na dan prve utakmice, sa Španjolskom, kafići, restorani i drugi oblici pužanja usluga pripreme i usluživanja hrane i pića prijavili su gotovo 19 milijuna eura prometa, od čega su npr. zagrebački ugostitelji prijavili više od 3,2 milijuna.

Ove srijede, tj. na dan odigravanja utakmice između Hrvatske i Albanije u ugostiteljskim djelatnostima izdano je računa u vrijednosti 16,3 milijuna eura (od čega u Zagrebu oko tri milijuna), a nešto manji iznos dijelom je zasigurno objašnjiv i radnim danom te ranim terminom dvoboja.

Ipak i tih 16,3 milijuna eura osjetno je više od prosječnih dnevnih prometa ugostitelja u prvh dvadesetak dana lipnja. Zaključno sa srijedom, od početka mjeseca prijavili su oko 295 milijuna eura prometa.

Utjecaj rasporeda događanja na Euru u nekim djelatnostima u kojima je on neupitan, poput npr. poduzetnika koji se bave organizacijom putovanja, iz podataka o fiskalizaciji ne može se razaznati, ali kad je riječ o trgovcima, iz podataka Porezne uprave jasno se nazire taj utjecaj.

Pritom se u fiskaliziranim prometima trgovaca “pečat” hrvatskih utakmica dosad više odražavao na pojačanoj potrošnji dan prije. Tako je u sektoru trgovine dan uoči prve utakmice Hrvatske kroz fiskalne blagajne prošlo više od 110 milijuna eura, što je deset milijuna više nego prethodnog dana i pet milijuna više nego u subotu, odnosno na sam dan utakmice.

Ukupno gledano, od početka ove godine u svim je djelatnostima u sustavu fiskalizacije izdano računa u vrijednosti većoj od 17,8 milijardi eura, od čega se 2,52 milijarde odnose na prvih 20-ak dana lipnja. U prvih pet mjeseci ukupan je fiskalizirani promet bio za gotovo dvije milijarde eura ili 14 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

Poguranac viših cijena
Fiskalne blagajne ugostitelja evidentirale su do kraja svibnja više od 1,37 milijardi eura ili čak 37 posto više nego lani. S 295 milijuna prijavljenih već do 19. lipnja i ovaj mjesec očito će premašiti usporedivi lanjski (s 410 milijuna prometa) pa je izgledno i da će lanjski polugodišnji promet ugostitelja (1,4 milijarde) biti premašen za stotine milijuna.

Naravno, u dobroj mjeri za to su povećanje zaslužne više cijene, a na tom tragu su i posljednji podaci DZS-a o inflaciji. U godišnjim se usporedbama najveći porast cijena u svibnju bilježi upravo u kategoriji Restorani i hoteli, s prosječnim godišnjim rastom od gotovo 11 posto.

Kad je pak riječ o turizmu, u djelatnostima pružanja smještaja gotovinom i karticama plaćeni su računi vrijedni gotovo 465 milijuna eura. U odnosu na prošlu godin to je povećanje za više od 60 milijuna ili 15-ak posto.

U 20-ak dana lipnja izdani su računi u vrijednosti većoj od 180 milijuna eura, što nagovještava da bi se lipanj mogao zaključiti sa skromnijim rastom u odnosu na isti mjesec prošle godine, s fiskaliziranih 342 milijuna eura promet.