Proizvođače jabuka iz 14 kontinentalnih županija povezati kroz zadruge, formirati po četiri proizvođačke organizacije i distributivna centra s izgrađenim i preradbenim kapacitetima te novim ULO hladnjačama kapaciteta najmanje 20 tisuća tona, uz lansiranje hrvatske robne marke jabuka, od koje će najmanje 10 posto biti iz ekološkog uzgoja, ciljevi su projekta "Regionalna samouprava za konkurentniju hrvatsku proizvodnju jabuka."  

Iza te inicijative stoji Zagrebačka županija, koja u proizvodnji jabuka bilježi najveće pomake. Brendirali su svoju robnu marku jabuke pod imenom Sunčana, izgradili najveću hladnjaču kapaciteta 17.500 tona, pod nasadima jabuka imaju 499,86 ha, što je trećina svih njihovih voćnjaka, te su prvi i jedini osnovali proizvođačku organizaciju za voće sa 22 člana i godišnji promet od 10 milijuna kuna.  Josip Kraljičković, pročelnik za fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju, podsjeća i na goleme zapuštene prostore koji mogu donijeti prihod i nova radna mjesta. Od svih županija samo je Zagrebačka usvojila regionalizaciju, kojom je ustanovljeno da je za voćarstvo pogodno više od 12.000 hektara, a voće se uzgaja na samo 1342 ha.

"Hrvatsko voćarstvo je na prekretnici, ili će krenuti u snažniji razvoj, za što potencijali postoje, ili će ući u stagnaciju, koja vodi u propadanje", ističe Kraljičković. Voćari samo udruženi mogu postići veću konkurentnost, i to izgradnjom vlastitih distribucijskih centara i hladnjača, kapaciteta koji su danas uglavnom  u rukama trgovaca. Nužno je, uz snažnu potporu županija, uložiti oko 200 milijuna kuna, dobra okolnost je što se uskoro otvara mogućnost korištenja sredstava iz europskih fondova kroz program ruralnog razvoja, pa Kraljičković vjeruje da bi projekt mogao zaživjeti 2017.-2018. 

Potpora Zajednice županija
Potporu su na startu ideji dali Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska zajednica županija (HZŽ), čiji predsjednik Tomislav Tolušić inicijativu ocjenjuje kotačem zamašnjakom za konačno okrupnjavanje usitnjene proizvodnje, što nije problem samo u voćarstvu nego i u cijelom agraru. Međimurska i neke slavonske županije već su iskazale interes, pa se i Tolušić da kako će projekt biti kvalitetno realiziran.  S godišnjom proizvodnjom 100-130 tisuća tona jabuka Hrvatska ima i izvozni potencijal. Čak 95 posto voćnjaka s jabukama i 87 posto voćara te 99 posto ULO hladnjača nalazi se u 14 kontinentalnih županija. Udruživanjem i okrupnjavanjem proizvodnje grade se temelji za cjenovno konkurentniji proizvod. S usitnjenom proizvodnjom tržišna utakmica ne samo na domaćem, već i na europskom i globalnom tržištu, unaprijed je izgubljena.   

I Vukovarci bez hladnjača 
Operativnim programima, realiziranim u posljednjih desetak godina, mahom su se podizali voćnjaci, pa je s više od 502 ha pod jabukama Vukovarsko-srijemska županija treća na listi. Nema, međutim, nijedne hladnjače za čuvanje uroda nakon berbe, baš kao ni Bjelovarsko-bilogorska, gdje se jabučnjaci prostiru na oko 240 ha, pa su lokalni voćari prisiljeni jabuke odmah prodavati trgovcima u bescjenje. Nasuprot tome, na području grada Zagreba jabuke su na manje od 12 ha, a svi voćnjaci nalaze se na ukupno 134 ha, dok ULO hladnjače imaju kapacitet 9200 tona.        

Uzgaja se na 4500 hektara

Jabuka glavna voćka, problem usitnjenost 

Voćnjaci se prostiru na 19.563,26 hektara. Jabuka je najvažnija voćna vrsta, uzgaja se na 4500 ha i proizvodi na 2200 gospodarstava uključenih u sustav potpore. Samo šest gospodarstava jabuke uzgaja na površini većoj od 50 hektara, 56 ima voćnjake velike 10-50 ha, kod 658 voćnjaci su manji od pet hektara, a kod čak 971 manji su od jednog hektara. Ukupna godišnja proizvodnja voća procjenjuje se na 800 milijuna kuna.