Potrošač u Hrvatskoj zaštićena je vrsta, ako je suditi samo po broju zakona koji ga štite od pretrpljenih šteta i nepoštenih praksi. No usprkos Zakonu o zaštiti potrošača, Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o općoj sigurnosti proizvoda te nekoliko drugih, u udrugama potrošača neprestano zvone telefoni i stižu mailovi nezdovoljnih građana.

Predstavnike nekih od tih udruga upitali smo na što se potrošači najčešće žale i koje savjete traže. U udrugama ih jedino mogu savjetovati što da učine, uputiti komu da se obrate i na što da usmjere pažnju.

Neisporučeni namještaj, zakašnjela dostava

“Ove godine najviše smo prigovora potrošača dobivali zbog problema s majstorima i nabavom namještaja. Stolari koji izrađuju namještaj, trgovci pa čak i veliki prodajni centri namještaja nisu isporučivali robu na vrijeme, u rokovima u kojima su najavili. Odgovaralo im je da onima kojima su već naplatili kuhinju ili neki drugi namještaj prolongiraju dostavu jer su u međuvremenu imali bolje ponude od novih kupaca koji su bili spremniji dati više novca da što prije dođu do kuhinje ili naještaja”, rekao nam je Marko Paripović, predsjednik Potrošačkog centra iz Rijeke.

Veliki je problem, dodaje, i s dostavnim službama koje robu kupljenu preko interneta ne dostavljaju kupcima na adekvatan način, pogotovo razne uređaje koji se pritom oštete. A sami potrošači, kaže, slabo su upoznati s obvezama koje preuzimaju na sebe kada odluče kupovati u online trgovinama.

Tvornički neispravni uređaji

Jedan od češćih prigovora potrošača odnosi se na nekvalitetne električne uređaje.

“Mnogi takvi uređaji već u startu su neispravni i imaju tvorničke nedostatke prema Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o zaštiti potrošača. Problem je što trgovci često nastoje natjerati potrošače da se brzo zamore od podnošenja prigovora i da jednostavno preuzmu neispravni uređaj”, napominje Paripović.

S druge strane, kaže da se ove godine, barem na širem riječkom području, smanjio broj prigovora potrošača na teleoperatere i davatelje javnih usluga, kojima je ranije bila adresirana većina primjedbi.

“Kvarovi, loše usluge… nema čega nema”

U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) sa sjedištem u Zagrebu dnevno prime i po 40 poziva s pitanjima ili primjedbama nezadovoljnih građana.

“Najviše je prigovora zbog kvarova na mobitelima, laptopima, kućanskim uređajima, ali i na automobilima. Toga ima najviše. Drugi najčešći prigovori odnose se na teleoperatere i režijske troškove. Ima dosta prigovora i na zdravstvene usluge, turistička putovanja… ma nema čega nema”, nabraja nam predsjednica HUZP-a Ana Knežević.

Na pitanje kakva je daljnja “sudbina” tih prigovora potrošača kojih u HUZP-u godišnje dobiju na tisuće, Knežević kaže da je njihov posao savjetovati ih kome i kako da upute službeni prigovor te im objasniti proceduru.

“U slučaju kvarova robe i drugih nedostataka, potrošač se najprije mora obratiti trgovcu, a ako s njim ne riješi problem ili je nezadovoljan kako je problem riješen, onda se obraća Državnom inspektoratu. U slučaju prigovora na javne usluge, potrošač se prvo treba obratiti obratiti službama za potrošače u poduzećima koja pružaju usluge, a zatim, ako i dalje nisu zadovoljni, postoji treća instanca – nadležne agencije. Za poštu, teleoperatore i željeznicu to je HAKOM, za banke i osiguravajuća društva – HANFA, a za distributere struje i plina nadležna je HERA. Ako i time nisu zadovoljni, onda se potrošači obraćaju Državnom inspektoratu, a na koncu im preostaje sudski postupak”, objasnila je Knežević.

“Već godinu i pol čeka montažu kuhinje”

Ona smatra da je zaštita potrošača u Hrvatskoj loša, a tu je tvrdnju potkrijepila s nekoliko primjera.

“Žali mi se jedna gospođa da ima problema s montažom kuhinje koju joj prodavatelj nije osigurao. U travnju prošle godine prijavila je to državnom inspektoratu, a njezin slučaj do danas nije riješen. Staru kuhinju više nema, nova joj nije montirana i nikog nije briga što da radi. Da kuha kod susjeda”, ispričala je Knežević.

Od prošle godine, kaže, izmjenama Zakona o obveznim odnosima svi uređaji koji se pokvare najprije moraju ići na popravak u servis, a tu nastaje problem.

“U Hrvatskoj nema dovoljno servisa, u servisima nema dovoljno majstora, a nema ni dovoljno rezervnih dijelova pa ljudi dugo čekaju na popravak. Ljetos su zaredali problemi s kosilicama trave. Bilo je kišovito, trava je rasla k’o blesava, a nama se nekoliko ljudi javilo da su novokupljene kosilice zbog kvara morali odnijeti na servis. Tko je kupio kosilicu da kosi travu u vrijeme kada se trava kosi, njemu ona ne treba za Božić. Na kraju je čovjek platio košnju trave dok u je kosilica bila na popravku. On, naravno, ima pravo na naknadu štete, ali ona se ostvaruje sudskim putem, a s dokazivanjem štete i vještačenjem to traje užasno dugo.

Dok je uređaj na popravku – kupi novi

Ispričala na je Knežević i pripetiju jednog Vinkovčanina kojemu se pokvarila perilica i sušilica rublja jednog poznatog proizvođača, nedugo nakon što ju je kupio.

“U cijeloj Slavoniji nema ovlaštenog serivsa za tu marku perilice, najbliži je u Zagrebu. Kad je nazvao taj servis, rekli su mu da imaju previše posla ovdje i da im ne pada na pamet ići u Vinkovce radi popravka. Kada ih je pitao što onda da radi, rekli su mu da ovu baci i kupi drugu.”

Knežević ističe kako se ljeti najčešće kvare hladnjaci i klima-uređaja.

“Kad se ljeti, na +40, pokvari hladnjak, gdje ćete držati namirnice? Na balkonu? Pa dok je hladnjak na ppravku, morate kupiti drugi da vam se hrana ne pokvari. Ili još jednu kosilicu dok vam je ona koju ste kupili pa se pokvarila – na popravku. Umjesto da smanjimo elektronički otpad – što je trebao biti smisao izmjena zakona o oveznim odnosima – sada ga ima još više. Napravit ćemo analizu primjene tog zakona i na svim ovim primjerima pokazati da su izmjene donijele više štete nego koristi”, rekla je Knežević.