Udruga Franak u utorak je izvijestila da je zatražila hitan prijem u Vladi radi predizbornih obećanja HDZ-a i MOST-a, dok je Udruga Kreda u otvorenom pismu upozorila premijera Tihomira Oreškovića kako je o problemu konverzije CHF kredita upoznat samo od strane guvernera i banaka, ne i samih dužnika.   

U pismu upućenom predsjedniku Vlade Tihomiru Oreškoviću i ministrima financija i pravosuđa, Udruga Franak podsjeća na predizborna obećanja MOST-a i HDZ-a da će nakon što dođu na vlast organizirati radnu grupu u kojoj će biti i predstavnici te udruge, a koja bi u roku od tri mjeseca pripremila zakon kojim bi se regulirale fiksne marže u svim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom u kojima fiksna marža nije ugovorena, i to na način da se one odrede kao razlika početno ugovorene kamate i početne vrijednosti promjenjivog parametra.

MOST je također obećao i da će donijeti zakon za vraćanje preplaćenih iznosa kamata na temelju pravomoćne presude u kolektivnom sudskom procesu, podsjećaju iz Udruge Franak.

"Udruga Franak očekuje žurni prijem u Vladi, kao i da se javna obećanja ispune", poručili su iz te udruge.

Također ističu kako su 18. siječnja prijavili Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića. Vujčić je, kako navode iz Udruge Franak, od 13. do 15. siječnja kao guverner HNB-a, nadzornog tijela poslovanja svih banaka u Hrvatskoj, bio sudionikom privatne konferencije poslovnog subjekta UniCredit Bank, vlasnika Zagrebačke banke.

Prema dostupnoj dokumentaciji iz priloga prijave, prijavljeni guverner je aktivno sudjelovao i nastupao na konferenciji, a sudjelovao je i u neformalnom djelu programa, panelima, druženjima, večerama itd., sve na teret organizatora UniCredit Bank, vlasnika Zagrebačke banke.

"Postavlja se pitanje kakvu nepristranost i neovisnost u obavljanju svog posla može imati guverner HNB-a kada odlazi i sudjeluje na privatnoj konferenciji jedne poslovne banke koju bi upravo on trebao nadzirati u poslovanju", ističu iz Udruge Franak. Dodaju i kako je Udruga detaljno argumentirala prijavu za sukob interesa kojom traži "hitno postupanje i najstrože propisane sankcije za guvernera."

Udruga Kreda želi da premijer čuje i dužnike

Udruga kreditnih dužnika Kreda u utorak je u otvorenom pismu upozorila premijera Tihomira Oreškovića kako je s problemom švicarskog franka upoznat samo od strane guvernera i banaka, ali ne i  samih dužnika koji više od četiri godine vode bitku protiv, kako navode, nezakonite pljačke.  

Udruga Kreda ističe kako je premijer 25. siječnja u intervjuu RTL televiziji građanima poručio sljedeće: "Ne brinite, fiksirali smo tu tečaj i tu ćemo ga ostaviti. Ovih dana se moram naći sa svojim ministrima i guvernerom HNB-a da na kraju donesemo najbolju odluku".  Premijera stoga podsjeća na niz, za dužnike u švicarskim francima, spornih stavaka – da se dužnici s kunskim kreditima nominiranim u CHF već četiri godine bore sa sustavom tražeći rješenje za probleme s valutnom klauzulom, s nedefiniranom kamatnom stopom i dužničkim ropstvom, ali i kako su građanskim angažmanom došli do presude Vrhovnog suda prema kojoj su banke jednostranim izmjenama ugovorenih uvjeta nezakonito djelovale prema kreditnim dužnicima u svim valutama.

Navode i kako temeljem te presude građani mogu samo podizati skupe i dugotrajne privatne tužbe s neizvjesnim ishodom jer je, ističe se,  domaće pravosuđe sporo i nepredvidljivo. Time, naglašavaju iz te udruge, ta povijesna presuda za većinu financijski iscrpljenih dužnika postaje beskorisna, iako predstavlja pravni dokaz nezakonitog bankarskog poslovanja u Hrvatskoj.

Podsjećaju ponovno kako je nezakonitim povećanjem kamata uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka iz Hrvatske u inozemstvo izneseno 12 milijardi kuna. S druge strane, da je taj novac ostao u Hrvatskoj, pad BDP-a bi bio manji za približno 3 posto  i bilo bi na tisuće više zaposlenih, ističe se u otvorenom pismu Udruge Kreda.

Ističu da HNB nije radio svoj posao, jer da je regulirao financijsko poslovanje nepošteni ugovori nikada ne bi mogli biti zaključeni. Umjesto da bude regulator financijskog tržišta, Hrvatska narodna banka svojim nedjelovanjem dala je  potpunu slobodu samovoljnom ponašanju poslovnih banaka u  Hrvatskoj, navode u toj udruzi.

"Pokušavajući istovremeno zatomiti bijes prevarenih i osiromašenih građana, zadovoljiti ogromne bankarske apetite i udovoljiti direktivama Europske komisije, s konačnim ciljem daljnjeg zaduživanja države kod poslovnih banaka u Hrvatskoj i prikupljana političkih poena kod građana, hrvatska Vlada donosi niz improviziranih mjera kojima privremeno i parcijalno rješava problem, na kraju u potpunosti ignorirajući presudu

Vrhovnog suda. Kamate na kredite u Hrvatskoj su još uvijek među najvišima u Europskoj uniji, što značajno sužava prostor za zaduživanje gospodarstva i građanstva, a zbog previsokih kamata svjedoci smo masovnog razduživanja i gospodarstva i građana što kod banaka izaziva pojavu viška likvidnosti od približno 10 milijardi kuna", stoji u pismu Udruge Kreda.