Udruga Franak smatra neprihvatljivom ideju dijela bankara po kojoj bi država uvela 100-postotni porez na iznos tečajnih razlika iznad 6,39 kuna za švicarski franak i to vraćala korisnicima kredita jer smatra da taj tečaj nije realan i da bi samo zamrznuo sadašnje neodrživo stanje.

Unatoč pozivima iz vlasti, banke dosad nisu izašle s novim prijedlogom kako riješiti problem dužnika u 'švicarcima', što je, piše današnji Novi list, posljedica toga što se ne mogu dogovoriti oko zajedničkog prijedloga.

Međutim, Novi list piše i kako je dio bankara sklon tome da se razlika između stvarnog i fiksiranog tečaja franka od 6,39 kuna oporezuje stopom od 100 posto, odnosno da cijeli taj iznos pripadne državi, koja bi ga potom kao socijalnu mjeru vratila građanima.

Ivan Kontrec, koordinator Udruge Franak, kaže kako se dosad uvijek pričalo o tečaju od 5,30 do 5,40 kuna za jedan franak te da im je tečaj d 6,39 kuna apsolutno neprihvatljiv.

"To bi možda jednim dijelom i bilo u redu da su banke bile zadužene u punom iznosu u toj valuti u trenutku kada su nam davale kredite u francima. Međutim, nitko ne zna u kojim su one iznosima bile zadužene. To je stvar HNB-a i na središnjoj je banci da to istraži. Tečaj od 6,39 kuna za jedan franak nama je neprihvatljiv, to je previsok i nepravedan tečaj", kaže Kontrec.

Koordinator Udruge Franak navodi kako je 10.000 ljudi koji su digli kredite u francima pred ovrhom, da se radi o 10.000 obitelji koje ne vide izlaz iz očajnog stanja te kako bi im rješenje problema koji predlaže dio bankara samo otežalo izlazak iz krize.

Kontrec predlaže znatno manji tečaj, 5,30 do 5,40 kuna za jedan 'švicarac'.

Međutim, problem je u tome, kaže, što se u Hrvatskoj svi boje zamjeriti moćnim bankarima, iako Udruga svakodnevno dobiva deklarativnu podršku pojedinaca. Političarima, nadalje, zamjera da preko njihovih leđa nerijetko sakupljaju političke bodove, a da ništa ni ne pokušavaju riješiti.

Pregovori o kreditima u 'švicarcima' između banaka i Udruge Franak, uz posredovanje države, zamrznuti su već mjesecima, kao i tečaj franka za korisnike kredita.

No, najesen bi, smatra Kontrec, trebalo riješiti taj problem, a očekuje da će se tada i saborski zastupnici više baviti tim pitanjem. Očekuje da se tada riješi barem problem glavnica, koje bi se trebale konvertirati u eure ili kune po nekom prihvatljivom tečaju.

"Vjerujem kako većina korisnika kredita u francima ne bi imala ništa protiv da se glavnica iz 'švicarca' prebaci u eure. Ne trebamo tražiti previše i ne želimo biti privilegirani u odnosu na korisnike kredita u eurima kako to neki žele prikazati", zaključuje Kontrec.