Udruga dioničara: Knighthead i Alix su u obvezi javne ponude

Autor: Jadranka Dozan , 12. prosinac 2017. u 22:00
Foto: Filip Kos/PIXSELL

Hanfi zahtjev za utvrđivanje nastanka obveze za 7 tvrtki koncerna.

Udruga manjinskih dioničara koncerna Agrokor formalno postoji samo 20-ak dana, ali već se nametnula kao prilično neugodan igrač u priči o postupku izvanredne uprave Agrokora. Najprije su se okomili na osporavanje zakonitosti jamstava kojima su operativne kompanije koncerna jamčile za dug matične kompanije, potom su krenuli s rešetanjima na skupštinama ključnih Agrokorovih kompanija, a jučer su Hanfi uputili i zahtjev za utvrđivanje nastanka obveze preuzimanja dionica manjinskih dioničara sedam domaćih kompanija iz Agrokor grupe koje su uvrštene na burzu: Jamnice, Leda, Belja, Zvijezde, Vupika, PIK-a Vinkovci te Žitnjaka i Tiska.

U Udruzi kojoj mišiće uvelike daje Agram grupa, ali je dosad okupila oko 500 od ukupno 15-ak tisuća manjinskih dioničara tvrtki koncerna, smatraju da je nizom ugovornih klauzula prilikom potpisivanja takozvanog roll up kredita nekolicina aktera stekla praktično potpunu upravljačku kontrolu nad Agrokorom d.d., ali i ovisnim društvima. Tako su i zahtjev Hanfi adresirali na njih nekoliko za koje ocjenjuju da su u zajedničkom djelovanju: od grupacije Knighthead te Kala Investmentsa do Alix Partnersa i PJT Partnersa.

Zakon o preuzimanju dioničkih društava obvezu preuzimanja definira kroz “neposredno ili posredno” stjecanje dionica prava glasa ciljnog društva. Ta se odredba uglavnom iščitava i veže uz prag od 25-postotnog vlasništva dionica s pravom glasa, no u konkretnom slučaju Udruga se referira na posredno stjecanje u nešto drukčijem tumačenju, a u zajedničko djelovanje je, uz spomenuta imena, dodala i povjerenika Antu Ramljaka. Na mrežnim stranicama Udruge nabrojane se ugovorne odredbe na kojima u toj udruzi temelje tezu o upravljačkoj kontroli i prevladavajućem utjecaju na vođenje poslova i donošenje odluka.

 

500 dioničara

uključilo se u udrugu koju je inicirao koncern Agram

Tako, primjerice, navode da je njima određeno da Knighthead mora odobriti bilo kakvo restrukturiranje operativnih kompanija, da one ne mogu plaćati stare dobavljače bez odobrenja Knightheadovih savjetnika, da planove njihova restrukturiranja prvi dobivaju zajmodavci po Ugovoru i njihovi savjetnici. Upravljačka kontrola očituje se, kažu, i u odricanju prava osporavanja jamstava operativnim kompanijama te odredbama da se imenovanja uprava i nadzornih odbora ovisnih društava, kao i prodaje njihove imovine, stjecanja udjela ili osnivanja društava moraju usuglašavati sa zajmodavcima po Ugovoru. U nabrajanju “dokaza” podsjećaju da su “AlixPartners i Ante Ramljak nesmjenjivi” i da operativne kompanije ne mogu vršiti značajnija plaćanja niti sklapati transakcije s povezanim osobama bez odobrenja AlixPartnersa. Ista kuća, dodaju, određuje upravljačke pozicije upravljanje novčanim sredstvima u operativnim kompanijama, a uz spomenute zajmodavce iz Ugovora od presudnog je utjecaja i na sastav skupina vjerovnika, vjerovničkog vijeća i savjetodavnog tijela.

Objašnjavajući zahtjev Hanfi za ispitivanjem nastanka obveze javne ponude Ivan Krivičić iz Agram grupe u ulozi malog dioničara i člana Udruge jučer je izjavio kako je roll-up ugovorom predana kontrola ne samo nad Agrokorom, nego i nad ovisnim društvima. Dodao je kako su pravni savjetnici Udruge detektirali 15-ak ugovornih odredbi kojima se “nedvojbeno prenose upravljačka prava na skupinu vjerovnika koji odlučuju o svim bitnim elementima i na indirektan način upravljanje je prešlo na njih”.

Što o takvom tumačenju nastanka obveze preuzimanja misle u Hanfi, tek će se vidjeti, ali buudći da je podnesak Udruge prilično opsežan, do očitovanja regulatorne agencije će zacijelo potrajati. U financijskim krugovima smatra se da je taj zahtjev u prvom redu još jedan oblik pritiska da se na putu prema nagodbi u okviru procesa izvanredne uprave za stol pozovu i manjinski dioničari Agrokorovih kompanija sa zdravim operativnim biznisom. Istina je da oni danas ispadaju interesna skupina koja je dosad bila ignorirana, iako u Agrokorovim kompanijama listanim na burzi u prosjeku drže više od trećine dionica i premda mnogi smatraju da u pitanju jamstava – kako onih prije lex Agrokora tako i onih danih prilikom rolll up kredita – koja su im u najvećoj mjeri poništila vrijednost, ima dvojbenih elemanata u smislu (ne)zakonitosti.

Komentirajte prvi

New Report

Close