Udruga "Blokirani" izvjestila je danas da po zadnjim podacima 318 tisuća građana ima blokirane račune, dug im je narastao na 28 milijardi kuna, no Vlada i političari od svega okreću glavu.
Kada se nositeljima računa pribroje njihove obitelji dolazi se do milijun građana koji trpe sustavno mučenje i izgladnjivanje, jer većina nema nikakve prihode i zaštićeni račun, a Vlada i političari na sve okreću glavu, ustvrdila je na konferenciji za novinare predsjednica Udruge Miriam Kervatin.
Oduzimanje svih sredstava za život dostojan čovjeka, držanje u blokadi dužoj od par godina, lihvarenje i kamatarenje nije demokracija, protustavno je i Hrvatska nije zemlja sigurna za život, poručuju iz Udruge.
"Kada je takvoj torturi izložena četvrtina stanovnika ona nikako ne može biti zemlja sigurna za život i tražit ćemo da se Hrvatskoj ukine status sigurne zemlje", najavila je Kervatin.
Tvrdi da dug blokiranih rapidno raste, što potkrepljuje podatkom da je samo u dva mjeseca narastao za dvije milijarde kuna.
Kervatin kaže da nezakonito i lihvarsko ponašanje omogućava Ovršni zakon po kojem se u prijedlog za ovrhu dug i kamata pretvaraju u osnovni dug, na koji se, ako se ne plati, ili dijelom plaća opet obračunavaju kamate. "Blokirani" Ovršni zakon smatrju protuustavnim i od Ustavnog suda čekaju odgovor o njegovoj ustavnosti.
"Socijaldemokratska Vlada imala je priliku kroz taj zakon pomoći građanima koji su završili u blokadi, no to nije učinila, ali je to omogućila poduzećima čiji dugovi iznose 32 milijarde kuna", kazala je Kervatin.
Upitala se zašto, te ocijenila da se izlazi u susret interesnim lobijima, prijateljima i "stričevima iz sjene".
"Ne može se nekoga zbog duga osuditi na mučenje jer je to svojevrsni genocid", zaključila je Kervatin.
Od ukupno 318.599 građana u blokadi, njih 300 tisuća je duže od tri godine, a među blokiranima je i 10 tisuća umrlih. Blokirano je više od 60 tisuća tvrtki, malih poduzetnika i poljoprivrednika.
Jedan od njih je i Nikola Žeravica, koji se 2005. kod HBOR-a zadužio za izgradnju farme za uzgoj krava i proizvodnju mlijeka.
Pošteno je, kaže, radio i dnevno proizvodio 1300 litara mlijeka, a litra je koštala četiri kune. To je bilo dovoljno za otplatu kredita i život, no ubrzo se cijena mlijeka smanjila i sve mu je krenulo nizbrdo.
U međuvremenu, imao je i nesreću jer je, pomažući mu na njivi smrtno stradao susjed, a on je optužen da mu je dozvolio raditi na stroju za kojega nije bilo osposobljen. Kažnjen je s dvije godine zatvora iz kojega je nedavno uvjetno pušten. Obitelji stradaloga susjeda mora isplatiti 450 tisuća kuna odštete.
Moja obitelj i ja želimo raditi kako bi vratili dugove, no nažalost u Hrvatskoj nemamo priliku, nemamo nikakvih sredstava za život, a dug nam samo raste i zato tražimo azil kako bi u nekoj drugoj zemlji počeli raditi i vraćati dugove, ispričao je Žeravica.
Izrazio je sumnju da do njegove farme, koja je bila vrlo ugledna, žele doći neki moćnici.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.bolje šutite jer će vam stisnut porez,
za sada vas spašava što još takav porez ne postoji nigdje na svijetu pa ga ovi naši nemaju od kuda prepisati ali pi modelu sa uvođenjem poreza na nekretnine …prvo svi nezaposleni da se aktiviraju a ako si nezaposlen i još blokiran, onda u duplo…
Irena Gregurić u recenziji knjige John C. Parkin „J*** MI SE – najuzvišeniji duhovni put , zaključuje sljedeće:“U svakom slučaju, ovo je zanimljivo štivo ako trebate povoda da sagledate život na drugačiji način. I ako ipak odlučite prebaciti iz pete brzine u drugu. No, hoće li samo par pojedinaca živeći ovako utjecati na promjenu cjelokupnog društva? Hoće li »j…mi se« filozofija donijeti bolji, ljepši i sigurniji svijet? Teško. Ako ipak uspije, onda će pomama za ovom knjigom biti sasvim opravdana. Ako ne, ovo je još samo jedna u nizu naivnih »hit« knjiga koje se svakih nekoliko mjeseci nađu na tržištu, namame ljude na kupnju i kad tad završe na polici s ostalim prašnjavim knjigama, bez ikakvog dubljeg učinka na ikoga ili išta.“
Tijekom prošle godine znatno je smanjen broja blokiranih poslovnih subjekata, a iznos njihovih nepodmirenih dugovanja porastao je za oko 15 posto, dok je broj blokiranih građana stagnirao u odnosu na prošlu godinu, a iznos dugova koje građani nisu podmirili porastao je za više od 17 posto, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina).
Prema podacima koje je Fina objavila u petak, krajem prosinca u Hrvatskoj je bilo 41.659 blokiranih poslovnih subjekata, s 25,14 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje kao i 321.580 građana s ukupnim dugovanjima od 36,52 milijarde kuna. U usporedbi s mjesecom ranije, broj blokiranih tvrtki smanjen je za 4,8 posto ili 2.110 poslovnih subjekata, a iznos njihovih dugovanja smanjen je za 1,2 posto ili 300-tinjak milijuna kuna. Pritom iz Fine navode kako je samo zbog otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u prosincu smanjen za više od 296 milijuna kuna, a broj dužnika za 70. Blokiranih građana je, pak, na kraju prosinca bilo 2.770 ili 0,85 posto manje nego u studenom no njihov je dug istodobno rastao za 0,52 posto, odnosno za približno 190 milijuna kuna. Na godišnjoj razini, u usporedbi s ranije objavljenim podacima s kraja 2014. godine, blokiranih je tvrtki na kraju prošle godine bilo 6.211 ili 13 posto manje, a iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje istovremeno je pao 15 posto ili gotovo 4,5 milijardi kuna. Broj blokiranih građana na kraju 2015. u odnosu na kraj 2014. nije se značajnije mijenjao, odnosno smanjen je za 918 ili 0,3 posto, no njihovi su neplaćeni dugovi tijekom prošle godine porasli za čak 17,6 posto, odnosno gotovo 5,5 milijardi kuna.
Među blokiranim poslovnim subjektima i na kraju prošle godine su dominirali oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana, kako po broju tako i po iznosu blokade. U dugotrajnoj je blokadi, naime, krajem 2015. bilo 31.311 subjekata, što je udio od 75,2 posto u ukupnom broju tvrtki s blokiranim računima, a na takve se poslovne subjekte odnosi i 84,9 posto ukupnog duga, odnosno 21,35 milijardi kuna. I dalje više od dvije trećine blokiranih poslovnih subjekata ili njih 28.111 nema niti jednog zaposlenog, a dugovanja takvih tvrtki, u iznosu nešto manjem od 17,2 milijarde kuna, čine 68,4 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje krajem 2015. godine. Od ukupno 41.659 blokiranih poslovnih subjekata, s ukupno 26.305 zaposlenih, nešto više od polovine su pravne osobe, no na njih se odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje, 72,1 posto. Krajem 2015. su, naime, u blokadi bile 21.043 pravne osobe, s ukupno 15.649 zaposlenika i dugovima većim od 18,1 milijarde kuna. Istodobno su bili blokirani i računi 20.616 fizičkih osoba, odnosno obrtnika i slobodnih zanimanja, koji su zapošljavali 10.656 radnika, a njihove nepodmirene obveze iznosile su nešto više od 7 milijardi kuna. kraj teksta
Uključite se u raspravu