Jednostavno ću manje raditi i malo smanjiti potrošnju. Neću trošiti svoje slobodno vrijeme na, primjerice, studije ako će mi pola uzeti država", priča jedan doktor znanosti komentirajući izmjene Poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na takozvani drugi dohodak.

Prijedlog zakona koji je Vlada predstavila prošli četvrtak zajedno s prijedlogom proračuna pljuska je zemlji znanja i udar na intelektualni rad, kaže. A slične su primjedbe na sjednici Vlade iznijeli i SDP-ovi koalicijski partneri. Vesna Pusić je rekla kako u predloženim rješenjima vide prijetnju da se time udari na sloj ljudi koji bi nam trebali biti motor razvoja, mada je ministar Slavko Linić cijelu priču pokušao predstaviti kao način na koji će se stati na kraj menadžerskim bonusima i isplatama visokih plaća uz izvrdavanje najviše stope. Doduše, objašnjavajući promjene posebno je apostrofirao bonuse bankara koji u smislu poreznog tretmana ne pripadaju u priču o drugom dohotku.  

Naš sugovornik, pak, računicom objašnjava zašto zbog promjene oporezivanja drugog dohotka koji se danas oporezuje paušalno s 25 posto (plus prirez), a ubuduće će to biti kao i na plaću, namjerava manje raditi. Na prijavljenih 10.000 kuna autorskog ugovora iz 2014. porez na dohodak će biti gotovo 4200 kuna, a sad je 2200 kuna. Zajedno s prirezom danas je to opterećenje oko 2600, a od iduće godine oko 5000 kuna. Bruto dohodak slijedom tog autorskog ugovora povećava se za približno petinu, kaže. Kod ugovora o djelu povećanje je i veće: za više od trećine. Na 10.000 kuna porez na dohodak ispada više nego duplo veći (danas je 3546, a ubuduće 7575 kuna), a prirez raste sa 640 na 1360 kuna. Za mnoge će, međutim, relevantnije biti za koliko će im se u startu umanjiti isplate po drugim dohocima. Jer, nemali dio njih ugovoren je u bruto iznosu, pa će ugovori na primjeru 10.000 kuna značiti koju tisuću kuna manje nego danas.

Primici koji se smatraju drugim dohotkom zahvaćaju prilično širok spektar poslova – od autorskih radova, nadzornika i članova upravnih odbora, sudaca porotnika i sportskih sudaca, do trgovačkih agenata, prevoditelja i školaraca. Tako su i očekivani efekti šaroliki. Onima kojima je ukupni dohodak manji od praga za oprezivanje po stopi od 25 posto, nova bi pravila mogla donijeti i male povrate, a porezne promjene ne brinu previše ni one kojima i s drugim dohotkom oporezivi dohodak ne premašuje liniju od 8800 kuna kao prag za 40-postotnu stopu oporezivanja. Najpogođeniji će biti oni koji već jesu u tom poreznom razredu, a to je mahom kategorija visokoobrazovanih kadrova, poput profesora, liječnika…

Na taj se sloj odnosi i veći dio od oko 720 milijuna kuna poreza na dohodak koji država (središnji i lokalni proračuni) naplati po osnovi drugog dohotka. Kao što se, uostalom, od ukupno 10-ak milijardi kuna poreza na dohodak, i danas više od dvije trećine ubere od 10 posto poreznih obveznika s najvećim dohocima. Progresivnost oporezivanja dohotka očito dodatno raste. Bivša ministrica Martina Dalić problem s novim zakonom vidi ponajprije u tome što će smanjiti konkurentnost visokoškolovanog rada. Za razliku od cijene radne snage niže stručne razine, Hrvatska je s VSS-om mogla konkurirati, kaže. Umjesto da se tu pokušavamo pozicionirati, mi se ponašamo neprijateljski prema srednjem sloju. A sve to zapravo samo "za račun nezasitne potrošnje", zaključuje ekonomist Guste Santini.