Upravo ulazimo u drugu godinu rata u Ukrajini, rata koji je puno toga promijenio u geopolitičkim i gospodarskim odnosima.

Teritorijalne aspiracije i invazija Rusije prerasli su već dobrano u odmjeravanje snaga Zapada i Rusije, uz Kinu koja zasad čeka u pozadini, a i dalje snažna domaća potpora koju prema ruskim anketama Vladimir Putin ima za svoje ratne operacije jasno govori da će rat potrajati i da neće prestati osim vojnim porazom Rusije. To znači da će svjetsko gospodarstvo nastaviti funkcionirati i prilagođavati se nesigurnom okruženju.

Zapadne su tvrtke, među njima i neke hrvatske, prije godinu dana, po izbijanju rata počele s povlačenjem iz Rusije, neke doslovce gašenjem tvrtki, neke zamrzavanjem ili smanjenjem poslovanja, no rat je ostavio traga na život i poslovanje svih, zbog sankcija i prekida nabave sirovina za proizvodnju, žitarica i na kraju i plina.

Iako je energetska kriza startala i prije formalnog ulaska ruskih jedinica na ukrajinsko tlo, lavina koja se strmoglavila na europske države dovela je i de facto do opuštanja strogog poštivanja doktrine tržišnih odnosa, zemlje EU posegnule su za obilatim subvencijama, sve kako bi se smanjila energetska neizvjesnost, očuvao standard građana i izbjeglo propast poduzetnika.

I unatoč tomu, nedostatak i visoke cijene sirovina, struje i plina rezultirale su inflacijom i smanjenjem potrošnje, što sve osjete i poduzetnici u Hrvatskoj, koji su pupčano vezani uz tržište EU. Naše tvrtke koje posluju na tržištima zaraćenih zemalja brzo su se prilagodile situaciji, a među onima koji u Ukrajini imaju otvorena predstavništva je zagrebački Span.

”Rat u Ukrajini pogodio nas je prvenstveno kao ljude. Iako smo imali razrađene korake za taj najgori scenarij ipak nismo mislili da će do njega doista i doći. Brzo smo se ekipirali i organizirali pomoć našim kolegama iz Kijeva te njihovim obiteljima.

Obim posla se prvotno, očekivano, smanjio, no nije stao. Naš ukrajinski tim maksimalno se prilagodio potrebama tamošnjih korisnika te smo tijekom 2022. zabilježili povećanu potražnju za sigurnosnim i cloud uslugama”, ističu iz ove IT kompanije, napominjući kako je Microsoft odmah na početku rata omogućio besplatno korištenje svojih licenci poslovnim korisnicima u privatnom i javnom sektoru, što objašnjava dodatan porast potražnje upravo za njihovim rješenjima. Solinski AD Plastik s druge strane imao je peh da u Rusiji ima dvije tvornice, koje su u trenutku izbijanja sukoba zapošljavale 700 radnika.

U međuvremenu su kupci, veliki proizvođači automobila, konkretno Renault, napustio Rusiju, a tvrtku prodao Avto VAZ-u, te je u 3. kvartalu pokrenuta proizvodnja u jednoj tvornici, no radi smanjenim kapacitetom.

Rusija je AD Plastiku prije krize donosila više od četvrtine prihoda, a prema posljednjim podacima za tri tromjesečja, bilježi pad prihoda od 25%, a na ruskom tržištu oko 59%. Predsjednik Uprave Marinko Došen oprezan je u procjenama, iako su najave Avto VAZ-a za ovu godinu optimistične, no ističe kako je poslovanje u Rusiji još samoodrživo.

Nikola Dujmović/PD

ENT, Span, Petrokemija…
Ovih dana tvrtke su počele objavljivati izvješća o poslovanju u 2022. iz kojih se naziru efekti ruske agresije, a među onima koji su pogođeni je i Ericsson Nikola Tesla, s time da je šteta uslijedila u Bjelorusiji, gdje imaju lokalnu kompaniju s 25 zaposlenika.

Već po izbijanju sukoba u ENT su izrazili zabrinutost za rizik za realizaciju ugovorenih i planiranih novih poslova, a među glavnim projektima bili su proširenje LTE mreža za tamošnje operatore i informacija središnjeg državnog zdravstvenog sustava.

Nakon uvođenja EU sankcija ENT je raskinuo ugovor za implementaciju eZdravstva i nove projekte, te u potpunosti restrukturirao lokalnu kompaniju. Među tvrtkama na čije je poslovanje rat u Ukrajini imao i najveći utjecaj je kutinska Petrokemija. Osim što je u postupku promjene vlasništva, već godinu dana je izvan funkcije, zbog cijene plina koji mu je osnovna sirovina.

Da stvar bude apsurdnija, Rusija je veliki proizvođač gnojiva, a ono nije obuhvaćeno sankcijama, pa je na tržište EU, na kojemu su gotovo sve tvornice zbog neisplativosti lani bile stale s proizvodnjom, pretrpano gnojivom iz Afrike, Turske, te Rusije.

Na podacima o hrvatskoj robnoj razmjeni u 2022. brojke su, inače, u snažnom porastu i na strani izvoza i uvoza – izvoz je rastao više od 30%, a uvoz više od 46% na godišnjoj razini – a vidljiv trag najviše ostavlja trgovina naftom i plinom.

LNG na Krku u funkciju je stavljen u pravo vrijeme, a američki ukapljeni prirodni plin lansirao je SAD među veće vanjsko-trgovinske partnere, dok je njegov plasman dalje u Mađarsku te Sloveniju i Austriju uzdigao izvoz u te zemlje. Što se zaraćenih zemalja Rusije i Ukrajine tiče, kroz desetak dana biti će poznati podaci za cijelu 2022., no iz onih koji obuhvaćaju 11 mjeseci, jasno je da je s Rusijom trgovina pala.

Izvoz iz Hrvatske je, čak i kada se ne pribroji inflacijski utjecaj, manji za 6,6%, a uvoz, koji je u prvom dijelu godine snažno rastao (40%), na kraju studenoga ipak ostao na razini od 5,5%. Godinu ranije robna razmjena s Rusijom bilježila je snažan oporavak nakon više godina. S Ukrajinom je, pak, rat donio snažan rast i na strani uvoza i izvoza, izvoza više od 46%, a uvoza za 71%.

Nakon uvođenja EU sankcija Ericsson Nikola Tesla je raskinuo ugovor za implementaciju eZdravstva i nove projekte/P. Glebov/PIXSELL

Tržišni potresi
Ruska agresija izazvala je i promjene na tržištu hrane, potaknuvši rast cijena, koji je započeo već i s pandemijom, te potom lošim agrometereološkim prilikama. Žaklina Jurišić iz Sektora za poljoprivredu HGK ističe kako je volumen trgovanja s Ukrajinom u tom segmentu porastao, i to zahvaljujući uvozu iz Ukrajine koji je povećan više od šest puta, na 30 milijuna eura, dok je naš izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Ukrajinu pao za gotovo trećinu, na 3,5 milijuna eura. Tolikom porastu uvoza najviše je, kaže, pridonio kukuruz, suncokret i šećer. Izvoz hrane u Rusiju pao je za 80%, na 7,5 milijuna eura, dok je uvoz iz Rusije zanemariv (150 tisuća eura).

Među argumentima za rast cijena u proteklom razdoblju isticalo se i troškove prijevoza koji su porasli, no kako ističe Saša Subotić iz HGK-ovog sektora za promet, povećanje troškova prijevoza dogodilo se u trenutku energetske krize, kada su cijene plina i struje otišle višekratno gore.

No cijena barela nafte i benzina čitavo je vrijeme manja nego rekordne 2008., kad je dostigla 147 dolara, a ove se godine drži na oko 80 dolara, te, ističe, cijene pogonskog goriva ne bi trebalo značajno utjecati na povećanje cijena prijevoza.

“Cijene transporta skočile su na lokalnoj razini, ali na međunarodnoj se vraćaju na pred-covid cijene”, kaže Subotić. Inače, u sektoru prometa sam rat nije izazvao veće poremećaje, a najvidljivije su promjene prekid direktnih letova Croatia Airlines za Rusiju i Ukrajinu, dok s druge strane Hrvatska kontrola leta zračne plovidbe bilježi povećan avionski promet u zračnom koridoru iznad Hrvatske zbog promjena ruta i skrenutih zračnih pravaca iz ratnog područja.

Prošle godinu Vlada je energetsku stabilnost i udar inflacije nastojala očuvati kroz dva paketa potpora, a to će nastaviti i ove, jer, kako je najavio ministar gospodarstva Davor Filipović, u tijeku je priprema novih mjera, koje će prezentirati polovicom ožujka.

Rusija je AD Plastiku prije krize donosila više od četvrtine prihoda/PD