Krize ostavljaju negativan utjecaj na gospodarstvo, a taj utjecaj reflektira se i na naše osobne financije. Razmišljanje o financijskoj budućnosti često na važnosti dobije tek onda kada financijski problemi već nastupe.

To često iziskuje izvanredne financijske izdatke, a jedan od mehanizama koji omogućuje da se dokine toj situaciji jest i štednja.

Kako je nastupila korona kriza, štednja se pokazala kao mehanizam održivosti, a kako se one ne mogu planirati, fond rezervi za neočekivane situacije čini se kao dobar osobni pothvat. Hrvati, kako kaže prošlogodišnje istraživanje agencije IMAS, mjesečno uštede oko 469 kuna.

Od toga najviše štede mladi od 15 do 29 godina, no u istraživanjima koja se tiču financijske pismenosti i dalje ostvaruju niske rezultate.

O navikama štednje, najboljem trenutku za učenje o njenoj korisnosti pa i poveznici između financijske pismenosti i mladih razgovarali smo s voditeljicom odjela marketinga i odnosa s javnošću AZ mirovinskih fondova Natašom Hrabar Kaštelan.

“Potrošnja i zadovoljavanje kratkoročnih ciljeva i zadovoljstava mladima je svakako ispred bilo kakve štednje, a pogotovo štednje u dužem roku.

Međutim nije to tako samo u Hrvatskoj. Istraživanja u puno razvijenijim sustavima i sustavima koji imaju višu razinu financijske pismenosti, također se suočavaju s činjenicom da mladi nisu zainteresirani za štednju, a pogotovo onu dugoročnu”, dodala je Hrabar Kaštelan.

Učenje o štednji može početi isto kad i učenje stranog jezika ili svladavanje informatičkih vještina. Od krucijalne važnosti tu i je i obitelj u kojoj djeca i mladi usvajaju obrasce ponašanje, no kasnije paralelno i programi u vrtićkoj dobi pa i tijekom daljnjeg školovanja.

Načini i metode, smatraju iz AZ mirovinskih fondova, trebaju biti prilagođeni uzrastu, kako bi im bili zanimljivi i kako bi svojevoljno odlučili raditi na usvajanju znanja vezanih uz pojam štednje i financijske pismenosti uopće.

“Ključan trenutak u kojem bi mladi trebali biti pripremljeni za donošenje ispravnih financijskih odluka, pa onda i onih o štednji u različitim oblicima, je početak samostalnog života. Kod nekih je to već osamnaesta godina, kod nekih rane dvadesete, što znači da bi financijske pojmove i proizvode trebalo svakako uključiti u redovne školske programe osnovnih i srednjih škola”, rekla je Hrabar Kaštelan.

U pozitivnoj vezi

Ne treba duljiti kako bi postalo jasno da veća opća razina financijske pismenosti građana rezultira većim znanjima o svim financijskim kategorijama pa tako i o štednji te proizvodima koji se na tržištu nude.

Rezultati najnovijih istraživanja pokazuju da se u Hrvatskoj bilježi porast ukupne razine financijske pismenosti, no kako objašnjava Hrabar Kaštelan, mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja. Ono što valja istaknuti jest da je financijska pismenost pozitivno korelirana i s informatičkom pismenosti.

“Ono što smatram ključnim uz osvješćivanje potrebe za štednjom je osvješćivanje činjenice da i mali iznosi u dužem periodu mogu rezultirati pristojnim uštedama. Naime, uobičajen odgovor na pitanja vezan uz štednju su nemogućnost i rješavanje kratkoročnih potreba.

Vjerujem da uslijed nepoznavanja proizvoda i pogodnosti koje štedno ulagački proizvodi nude, postoji otpor prema štednji jer se smatra da za nju treba imati velike viškove sredstava.

Međutim,na primjeru dobrovoljne mirovinske štednje, koja sa svim svojim pogodnostima i fleksibilnosti, u dugom vremenskom horizontu i s malim mjesečnim uplatama može značajno doprinijeti ukupnoj štednji za mirovinu, pokazuje se upravo suprotno”, istaknula je naša sugovornica.

Mlade treba zainteresirati i aktivno uključiti u projekte kroz koje na zanimljiv način mogu učiti. Fokus je ujedno i na približavanju sadržaja kroz obrazovanje i na platformama na kojima mogu pratiti sadržaje koji ih zanimaju. Ako im se ponude zanimljivi projekti u kojima i sami mogu sudjelovati, a ne biti pasivni promatrači, mladi se i prije uključuju.

“Imamo zaista jako lijepa iskustva s radionica i predavanja koja smo radili za srednjoškolce i studente. Nije nam se činilo da su nezainteresirani za teme s područja financija, pogotovo kad su imali priliku razgovarati sa stručnjacima koji su o financijskim temama i izazovima mogli govoriti iz vlastite prakse i svakodnevice. Takva dobra iskustva nas ohrabruju u tome da s takvim projektima nastavimo i dalje.

Rekla bih da je povećanje razine znanja s područja financijskog tržišta i pojmova ključno i sigurno će doprinijeti da mladi i sami počnu razmišljati i donositi odgovorne odluke. Jedna od ključnih je dugoročna štednja kao imperativ bolje kvalitete života u budućnosti”, rekla je Hrabar Kaštelan.

U AZ mirovinskim fondovima već niz godina, kako kroz njihovo Udruženje tako i kroz vlastite projekte, sustavno rade na programima koji imaju za cilj podizanje razine financijske pismenosti svih dobnih skupina. Pogotovo se orijentiraju na skupinu mladih u kojoj se pokazuje najniža razina financijske pismenosti.

Riječ je o projektima za učenike osnovnih i srednjih škola, projektima namijenjenim studentima u suradnji s fakultetima te medijima, materijalima i projektima namijenjenim članovima mirovinskih fondova. Sve kako bi došli do svih onih kojima su znanja s područja financija, financijskih proizvoda, investiranja i mirovinske štednje neophodno potrebna između ostalog i za planiranje i donošenje financijskih odluka.

Studenti podučavaju kolege

Dodatno, podupiru i/ili razvijaju projekte u kojima se studenti i sami mogu okušati u razvijanju svojih osobnih projekata s područja financija, dodatno nešto naučiti, osvojiti neku od nagrada i realizirati svoj projekt.

Uz projekt Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, Hrvatska pamet Hrvatskoj na kojem su AZ mirovinski fondovi glavni pokrovitelj, a u kojem se studenti mogu javiti s projektom u kategoriji Financijaš, pripremaju i nove stvari za jesen.

“Pripremili smo još jedan projekt za jesen, a u kojem će studenti s tri različita fakulteta sami raditi na financijskom opismenjavanju svojih kolega studenata. Vjerujemo da će im to biti također interesantno i korisno, a s obzirom na nove okolnosti i različite moguće modele održavanja nastave, projekt je prilagođen i razrađen za sve oblike odvijanja nastave.

Vjerujemo da ćemo imati dobar odaziv i da će studenti naći najbolji mogući način približavanja financijskih pojmova i pojmova štednje za svoje kolege”, zaključila je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću AZ mirovinskih fondova Nataša Hrabar Kaštelan.