Plasmani banaka u travnju su se smanjili za 800 milijuna kuna na mjesečnoj razini prema sektorima stanovništva i poduzeća, uz iznimku središnje države, navodi HNB u Komentaru monetarnih kretanja za taj mjesec.

Na osnovi transakcija pad je iznosio 0,3% gledano u odnosu na ožujak, čime je izloženost banaka na kraju mjeseca dosegnula 240 milijardi kuna.

Na godišnjoj razini rast ukupnih plasmana ubrzava, s 2,3 posto u ožujku na 2,6 posto u travnju. Pritom su ukupni krediti, kao najznačajnija stavka plasmana, iznosili 234,2 milijarde kuna što je odraz mjesečnog pada od 900 milijuna kuna (0,4%).

Unutar te kategorije razabire se pad kredita ostalim financijskim institucijama za 700 milijuna kuna (-5,9%) i kredita poduzećima za 400 milijuna kuna (0,5%).

Suprotnom putanjom kreću se krediti građanima koji su nastavili rast, u travnju su porasli za 0,2 milijarde kuna (0,1%) u odnosu na ožujak pri čemu su približno jednako porasli apetiti za gotovinskim i stambenim kreditiranjem, za 0,2 milijarde kuna, odnosno 0,3 posto. Uzlazna krivulja osjetno je strmija gledaju li se godišnje promjene.

Godišnji rast stambenih kredita ubrzao je s 8,9 posto u ožujku na 9,3 posto u travnju. Ublažen je pad gotovinaca s -2,5 posto na -1,2 posto što govori u prilogu ubrzavanju ekonomske aktivnosti, a time i nešto većeg optimizma po pitanju potrošnje.

Istodobno, tempo korporativnog kreditiranja u travnju ostao je na ožujskim razinama. Četvrti mjesec godine donio je nastavak slijevanja depozita prema bankama. Ukupni depoziti porasli su za 2,9 milijardi kuna u odnosu na ožujak. U usporedbi s travnjem 2020., u bankama je 25,3 milijardi kuna (8,1%) štednje više.

U toj brojci u travnju na priljev tvrtki se odnosi 800 milijuna kuna, dok je na godišnjoj razini rast korporativnih depozita dosegnuo 9,8 milijardi kuna (13,3%). Nešto bržu dinamiku slijevanja štednje u banke imala su kućanstva.

U travnju je štednja kućanstava dosezala 229,1 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini 1,2 milijarde kuna više nego u ožujku. U usporedbi s lanjskim travnjem građani u bankama drže 13,2 milijarde kuna, 6,1%, više.