Građevinski sektor u Hrvatskoj nakon prvog šoka epidemije koronavirusa u svibnju je zabilježio mjesečni porast fizičkog obujma radova (+1,7%), dok je na godišnjoj razini popuštanje epidemioloških mjera ublažilo pad na -2,2 posto.

Kumulativno su aktivnosti u prvih pet mjeseci 1,2 posto veće nego lani, a procjene analitičara su da u Hrvatskoj predstoji rast potražnje za građevinskim radovima. Takva očekivanja iznijeli su i u savjetničkoj kompaniji Deloitte u sklopu jučer objavljenog godišnjeg izvješća Globalne građevinske sile.

Uz podsjetnik da je broj izdanih dozvola lani povećan pet posto, ističu kako se on u prvih pet smanjio za 17 posto ponajprije kao posljedica ograničenja uzrokovanih pandemijom virusa.

Za predviđanje povećanja potražnje indikativnim ističu i posljedice potresa u Zagrebu koje su kvantficirane na 86 milijardi kuna, dok je ukupna vrijednost građevinskih radova izvedenih tijekom 2019. iznosila 18 milijardi kuna.

Prema Deloittu, iako su globalni gospodarski izgledi uslijed pandemije postali nesigurni, za građevinski sektor ove se godine globalno predviđa blagi rast (0,5%, ali uz ne male razlike među regijama) koji bi dogodine trebao ubrzati, i to na na 5% u zemljama u razvoju i 2% kod razvijenih.

Stotinu najvećih građevinskih kompanija u svijetu lani je ostvarilo rast prihoda od pet posto, na više od 1,462 bilijuna američkih dolara.

U toj su skupini i lani najzastupljenije bile kompanije iz Kine s 44% udjela u prihodima. Uspješnošću su se istaknuli neki drugi azijski igrači ( iz Japana, Južne Koreje) te oni iz SAD-a i Europe.

Osim veličine lokalnog građevinskog tržišta, kineska i korejska društva preuzimanjima su povećala svoju prisutnost ne samo na azijskom, već i na tržištima Sjeverne i Južne Amerike i Europe, uključujući i Hrvatsku. Istodobno, europski su građevinski giganti prisutni na najvećem broju inozemnih tržišta, a imaju i najveći udio u “klubu 100” prema tržišnoj kapitalizaciji (37%).

Vodećih sto građevinskih kompanija u svijetu petinu prihoda ostvarile su na inozemnom tržištu. Više od polovice ih je lani zabilježilo porast prihoda od prodaje, s tim da je kod njih 10 rast bio dvoznamenkast.

Sve veća složenost projekata i neuravnotežena raspodjela rizika između izvođača i njihovih klijenata ,kao i bespoštedna konkurencija, za posljedicu imaju smanjenje građevinskih marži, a prosječna marža dobiti prije kamata i poreza za te aktivnosti u protekle se četiri godine kretala između 5 i 5,6 posto.

Za budućnost tog sektora ključnim u Deloitteu ističu inovacije kroz digitalizaciju, naprednu analitiku i slično, ali i „industrijalizaciju” građevinske djelatnosti, kao i trendove vezane uz nove građevinske materijale, od samozacjeljujućeg betona i aerogelova do nanomaterijala.

Konačno, u analizi Deloittea u pogledu trendova i budućnosti ističu važnost hitnog povećanja usklađenosti praksi unutar industrije, preoblikovanja načina ugovaranja radova i propisa te povećanje transparentnosti u cijelom sektoru.