Dan nakon što je poništen prvi natječaj za povlačenje sredstava EU, “Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća”, kojim je iz NPOO-a trebalo biti podijeljeno ukupno 141,7 milijuna kuna, isti postupak neće biti primijenjen i u slučaju programa “Komercijalizacija inovacija”, koji je i pokrenuo lavinu nezadovoljstva koja je kulminirala odlukom o poništavanju.

Potvrdili su to iz Ministarstva gospodarstva, pozivajući se na informacije Ministarstava financija, koje ih je kao vlasnik informatičkog sustava eNPOO kojim se provodi nadmetanje izvijestilo da je sve poduzetnike koji su prijavili projekte koristeći botove i time prekršili opće uvjete natjecanja već eliminiralo iz daljnjeg postupka i prijavilo MUP-u, te smatraju da su time riješen slučaj.

Tko je hakirao sustav?
To bi se trebalo odnositi na nekoliko stotina onih koji su u prvim milisekundama uspjeli prijaviti projekte na natječaju za ukupno 380 milijuna kuna. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje što je s puno većim problemom koji se otkrio, naknadnim izmjenama uputa korisnicima za prijavu projekata, a koje su prema istraživanjima informatičara koji su sudjelovali u natječaju, antedatirane.

Zbog toga su poduzetnici tražili i istragu hakiranja, kako bi se utvrdilo je li ona provedena “iznutra” ili “izvana”. Zasad iz Ministarstva ne odgovaraju hoće li i pokrenuti istragu, no, neovisno tomu tko je hakirao sustav, u HUP-u i gospodarskim udruženjima javno pozivaju da se i natječaj “Komercijalizacija inovacija” poništi. Smatra to potrebnim i jedna od konzultantica koja je bila angažirana u pripremama projekata za potpore iz NPOO-a, Tajana Štriga.

“Definitivno treba poništiti i taj natječaj, te ga također ponoviti korištenjem modela evaluacije pojedinačnih projekata, jer takav model predstavlja puno transparentniji i dugoročno efikasniji način raspodjele novca, i za gospodarstvo, ali i same poduzetnike”, kaže Štriga, pojašnjavajući i kako je to jedini način da se iz nadmetanja uklone oni kojima je namjera samo pokupiti novac.

I sama je, kao konzultantica, nerijetko bila kontaktirana za pomoć kako na tehničkoj razini riješiti dokumentaciju da zadovolji glavne kriterije, iako nisu imali kvalitetne projekte koji bi zaslužili bespovratna sredstva.

Slaže se i s kritikama koje se čuje u javnom prostoru, da za mnoge konuultante najbrži prst predstavlja izazov jer i za njih to znači veći broj projekata na kojima su angažirani. No, ozbiljnima u toj branši, dodaje Štriga, upravo odabir kvalitetnih projekata koji imaju razvojni potencijal, a ne puka brojnost predmeta, otvara i mogućnost daljnje suradnje.

Istražiti nepravilnosti
Preporuka je svih koji su izravno ili neizravno vezani uz ove NPOO-ove natječaje da se u budućem ponavljanju postupka ne dira u sam sadržaj natječaja, budući da su poduzetnici već posvetili pozornost i financirali pripremu projekata, nego da se samo utvrdi način bodovanja.

Sam potez poništavanja natječaja kojim je Davor Filipović de facto i započeo svoj ministarski mandat, uglavnom nailazi na odobravanje, no apel je iz redova gospodarstvenika i da se nepravilnosti istraži do kraja, poništi i prethodni natječaj, te da se ubuduće koristi tzv. slovenski model.

Samo odustajanje od daljnje primjene modela “najbrži prst” povlači i čitav niz novih pitanja, poput organizacije većeg sustava evaluacije projekata. Upravo je to bio i jedan od razloga što se pribjeglo “najbržem prstu”, jer bi u suprotnom trebalo povećati broj evaluatora, a što bi u javnosti bilo negativno dočekano, ili bi trebalo angažirati vanjske suradnike.

No, sugovornici redom poručuju da je Ministarstvo napravilo dobar potez, ali treba ići do kraja i uspostaviti sustav koji će i ubuduće biti funkcionalan i voditi ka usmjeravanju ulaganja u kvalitetne projekte. Jer biti će još puno programa i natječaja za europska sredstva.