Kao i u slučaju tzv. narodne obveznice zimus, i u jučer zaključenoj jednotjednoj ponudi ulaganja u kratkoročni državni dug putem kupnje trezorskih zapisa potražnja građana premašila je očekivanja Ministarstva financija.

Dok se u mreži Fininih poslovnica privodio kraju rok za upis (jučer u 11 sati) ministar financija Marko Primorac u to je vrijeme imao izlaganje na konferenciji Poslovnog dnevnika “Zagreb – financijsko središte” koja je tako bila i prilika da istakne nekompletne rezultate prvog kruga izdanja “trezorca” u kojemu su prvi put participirali i građani.

Priliku da na svoj novac ostvare kamatu od 3,74% iskoristilo je više od 35 tisuća ljudi koji su ukupno upisali više od 900 milijuna eura. Među onima koji su uložili u trezorac su i bivši ministri financija: svih četvero Primorčevih prethodnika koji su nazočili konferenciji na pitanje publici potvrdilo je sudjelovanje u upisu.

Ministar je pak podsjetio da je prve najave plana da se država u financiranju okrene i građanima iznio još u rujnu 2022., ističući kako je u uvjetima rastućih kamatnih stopa i za državu povoljnije da (više) kamate koje se uslijed zatezanja monetarne politike ECB-a plaća pri zaduživanju ostanu “doma”, nego da idu u inozemstvo.

Panel 'Izazovna vremena u sektoru financija' s čelnicima banaka

Marko Badurina: Novi cilj nam je milijardu eura štednje – to je naš doprinos borbi protiv inflacije

Bivši ministri financija o gospodarstvu

Marić: Prijetilo nam je da padnemo i stepenicu niže od ‘junka’ – ta stepenica nema ni ime jer tamo prije nitko nikad nije bio

U svakom slučaju, iskorak prema participiranju građana u državnim operacijama financiranja ocijenio je korakom u dobrom smjeru, a to nije nevažno ni u kontekstu povećanja financijske pismenosti.

U pogledu daljnjih planova podcrtao je i da je za ostvarenja niza ekonomskih ciljeva vrlo važno mobilizirati tržište kapitala, što vrijedi općenito za EU koja umnogome zaostaje za SAD-om u pogledu razvoja obvezničkog tržišta, kao i korištenja tzv. venture kapitala.

Guverner HNB-a Boris Vujčić i direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko/N. Žganec/PIXSELL

Za financiranje neće biti dovoljan bankarski sektor, kaže, a ni sredstva iz europskih fondova u dogledno vrijeme neće više biti izdašna kao sada, kad uz sredstva u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira EU na raspolaganju imamo i ona iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Vezano uz taj fond EU odnosno provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Primorac je najavio i da se za desetak dana očekuje i isplata treće tranše od 700 milijuna eura za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

O još jednom mogućem iskoraku, kroz izlistavanje nekih javnih državnih poduzeća na burzi nije se htio konkretnije očitovati, ali je reako da je uvjeren da su javne ponude određenog udjela dionica nekih od njih ispravan put. S tim u vezi naglasio je činenicu da je pod okrilje Ministarstva financija prebačena nadležnost u pogledu praćenja i unaprjeđenja standarda korporativnog upravljanja u javnim poduzećima, za što je donedavno bio zadužen drugi resor.

Konferencija Poslovnog dnevnika ‘Zagreb – bankarsko i financijsko središte’ u hotelu Sheraton okupila je ugledni dionike financijske industrije, bivše i sadašnjeg ministra, čelnike kompanija, institucija, vodstvo Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika te ukupno 300 gostiju i uzvanika/NEVA ŽGANEC/PIXSELL

No, definiranje vlasničkih politika u tom segmentu tek se treba iskristalizirati, pa je prerano govoriti i o tome koje bi tvrtke u budućnosti mogle biti kandidati za IPO-e. Isto vrijedi i za budućnost u pogledu oporezivanja nekretnina.

Iako to to smatra najboljim instrumentom za financiranje jedinica lokalne samouprave, Primorac kaže da ta tema zahtijeva mnogo razgovora i analiza jer u javnosti izaziva stres i otpor, ali ističe i da su predkorak u tom smjeru (kroz npr. oporezivanje kuća za odmor) i skore porezne promjene dio kojih je povećanje fiskalne autonomije JLS-a.

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista između sadašnjeg i bivšeg ministra financija, Marka Primorca i Zdravka Marića//N. Žganec/PIXSELL

Niska razina deficita
U međuvremenu je važno da Hrvatska ima stabilne javne financije. Iako je Vlada za superizbornu predvidjela povećanje deficita proračuna opće države s 0,3 na 1,9 posto BDP-a, a mnogi su domaći promatrači pritom naročito apostrofirali eksploziju rashoda, Primorac podsjeća kako je niz država EU (i u odnosu na ljetošnje planove) povećalo projekcije deficita, kao i da je Hrvatska prema projekcijama za 2024. jedna od četiri države s najmanjim razinama deficita.

Podcrtao je da u Vladi zagovaraju protucikličku, ali i odgovornu fiskalnu politiku, očito smatrajući da to odražava i proračun za 2024. u koji je, uz ostalo, ugrađeno i niz mjera zaštite standarda u uvjetima povišene inflacije i rastućih troškova.

Ivan Vlaho i Dinko Lucić, čelni ljudi Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb, s članicom Uprave Večernjeg lista Ivanom Krajinović/N. Žganec/PIXSELL

I ministar, ali i guverner HNB-a Boris Vujčić te predstavnici vodećih banaka, i ovom su prilikom elaborirali svoja stajališta o pozitivnim efektima ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen. U tom kontekstu istaknuli su, uz ostalo, rast kreditnog rejtinga, kao i utjecaj pristupanja eurozoni na uvjete financiranja. U Hrvatskoj je transmisija monetarne politike ECB-a kaskala, a rast kamata bio je manji nego u većini zemalja eurozone i EU, čemu je pridonijelo i regulatorno usklađivanje s eurozonom u vidu smanjenja obvezne pričuve.

U svakom slučaju, prosječne kamate na kredite i u Hrvatskoj su porasle, ali su u odnosu na mnoge druge članice i dalje niže. To vrijedi i za stanovništvo, a posebnom važnim to je naglašeno u slučaju stambenih kredita. Guverner Vujčić to u znatnoj mjeri pripisuje nizu mjera vezanih uz zaštitu potrošača.

Kroz nekoliko instrumenata, kaže guverner, Hrvatska je u zadnjih 10-ak godina napravila možda i najbolju zaštitu potrošača u Uniji. Unatoč izazovnim vremenima u sektoru financija optimizma ne manjka ni među vodećim bankarima – čelnicima Zabe, PBZ-a, RBA i HPB-a, koji su sudjelovali na jednom od panela konferencije. To ne čudi s obzirom na dobiti koje banke bilježe ove godine.

Tako prvi čovjek PBZ-a Dinko Lucić kaže da na predstojeću godinu treba gledati s umjerenim optimizmom, pod pretpostavkom da poremećaji kojima i dalje svjedočimo neće eksplodirati i da neće doći do novih žarišta jer to utječe na cijenu energenata, lance opskrbe i sve ostalo se odražava na planiranje godine.

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević vodio je na konferenciji “1na1” razgovor s ministrom financija Markom Primorcem/N. Žganec/PIXSELL

Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Ivan Vlaho naglasio je kako u grupaciji dio koje je vodeća hrvatska banka smatraju da sva tržišta istočne Europe imaju prostora za rast već zbog konvergencije prema EU i nižih startnih osnovica. “Koliki god taj rast bio, bit će veći nego u ostatku EU.

Investicije kao potvrda
U Hrvatskoj poštanskoj banci, najvećoj u domaćem vlasništvu na domaćem tržištu, nakon rasta na koji su posljednjih godina nemalo utjecala i preuzimanja i pripajanja godina (Jadranska banka, Sberbank) u novije vrijeme tržišnom udjelu pogoduje i “super štednja”. HPB je, naime, najspremnije odgovorio na poziv Vlade za povećanjem kamatnih stopa na štednju.

U panel raspravi “30 godina financijske samostalnosti – od monetarne nezavisnosti do eurozone” sudjelovali su bivši ministri Zdravko Marić, Boris Lalovac, Slavko Linić i Martina Dalić/NEVA žGANEC/PIXSELL

Kako kaže Marko Badurina, predsjednik Uprave HPB-a, u relativno kratko vrijeme otkako je ta ponuda (s 3% kamate) u primjeni, 22 tisuće građana uložilo je 800 milijuna eura. “Usto, nismo imali odljev ni za vrijeme upisa trezorskih zapisa, nego rast. Novi cilj nam je milijarda eura, što je između 2 i 2,5% potrošnje kućanstava u proračunu”, ističe Badurina, dodajući kako banka time daje i doprinos u kontekstu utjecaja inflacije.

Većina vodećih banka ističe i da su im nakon uvođenja eura poslovni resursi usmjereni na uvođenje novih proizvoda i za poduzeća i za građane, a redom apostrofiraju i fokusiranost na ESG strandarde, dekarbonizaciju i sl. Vlaho je zaključio kako je nesporno da Hrvatska već ima benefite od ulaska u eurozonu. Hrvatskoj su se otvorile dodatne prilike ulaskom zak u eurozonu i u Schengen, kaže, te ističe kako to potvrđuju i najave investicija koje imaju, od proizvodnje do turizma.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić/N. Žganec/PIXSELL

Čelni ljudi HBOR-a sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatović/N. Žganec/PIXSELL