Najprogresivniji hrvatski gradovi već duže vode svoje bitke za privlačenje novih investicija i povećanje zaposlenosti, a pritom oni najistaknutiji ostvaruju sve bolje brojke.

Pod pritiskom pandemijskih izazova, ova se utakmica intenzivira, pa velike projekte zahuktava Virovitica, dok se s druge strane Dubrovnik, i dalje pri vrhu ljestvice zaposlenosti u zemlji te “ikona” hrvatskog turizma, okreće novim razvojnim projektima, disperziji gospodarske aktivnosti, zapravo i smanjivanju ovisnosti o turizmu.

Lokalna vlast u Virovitici s gradonačelnikom Ivicom Kirinom već priprema dva projekta. To su uređenje prvog dijela gospodarske megazone površine 359 hektara, kao i zone Bilogora, gdje su predviđeni turistički sadržaji zbog geotermalnog potencijala.

Kod prvoga se radi o virovitičkoj Zoni Zapad II, sastavnici mega poslovne zone, najveće u zemlji, kako navodi Kirin, s mogućnošću proširenja u sljedećoj fazi na dodatnih 300 hektara.

“Zona je u vlasništvu grada i države i nema privatnog vlasništva. Zasad su u pripremi dvije nove investicije, dok Grad priprema dokumentaciju za gradnju komunalne infrastrukture za spojne ceste.

Navedena zona definirana je Prostornim planom uređenja Grada Virovitice, a prošle je godine donesen Urbanistički plan uređenja tako da investitori mogu dobiti potrebne građevinske dozvole koje izdaje Grad Virovitica”, precizira Kirin.

Prema podacima za srpanj, broj zaposlenih u Virovitici se povećava (9092 zaposlenih u srpnju 2021. u odnosu na 8750 u srpnju 2020.), te se nastavlja i pozitivan trend smanjivanja broja nezaposlenih – u srpnju ih je bilo 962, a lani u istom mjesecu 1241.

Prema Kirinovu tumačenju, više je radnih mjesta nego radno sposobnog stanovišta “jer imaju dnevne migracije stanovništva, i oko 1500 ljudi putuje svaki dan iz okolnih gradova i općina na posao u Viroviticu”.

Poslovna zona u Virovitici trebala bi postati najveća u zemlji s potencijalnom širenja na površini od čak 659 hektara

Što se tiče Turističke zone Bilogora, ona obuhvaća prirodno zaštićenu cjelinu Virovitičkih jezera i dijela okolne šume na prostoru od oko 350 hektara.

Prostornim planom uređenja planirana je gradnja turističkih sadržaja na površini većoj od 50 ha, gdje se mogu graditi hoteli, kompleksi za toplice, golf terene, hipodromi…

Osnova za formiranje TZ Bilogora, osim postojećih 12 jezera i akumulacija koja se koriste za sportsko-rekreacijski ribolov i lovni turizam u šumskom području Bilogore, Kirin naglašava korištenje geotermalnog potencijala.

Grad razgovara s nekoliko investitora oko gradnje geotermalne elektrane na tom području, kao i korištenju tople vode za turističke sadržaje i proizvodnju hrane u plastenicima i staklenicima na širem području Grada Virovitice.

Imamo predstudiju geotermalnog potencija koja je izrađena na osnovu podataka koji su dobiveni tijekom istraživanja za naftu i plin na tom području.

Na jednoj od bušotina na dubini 2700 m temperatura tople vode je preko 192 stupnja”, navodi on dodajući da Grad na cijelom području leži na geotermalnom jezeru gdje se nalazi topla voda temperature 65-72 stupnja na dubini od 1100 metara.

Ulaznica za društvo najboljih

Slijedom navedenog, ishodili su odluku o izdavanju dozvole za istraživanje geotermalnih voda u istražnom području “Virovitica 2” na prostoru bivše vojarne za grijanje bazena, čija je gradnja tamo u planu, ali isto i svih objekata u neposrednoj blizini.

S realizacijom ovih projekata virovitička vlast tako će moguće i Gradu osigurati ulaznicu u društvo najboljih gradova po rastu zaposlenosti, upravo zbog efikasnosti u privlačenju investicija.

S time prednjači Grad Sveta Nedelja, inače među prvih 10 gradova po broju zaposlenika na 1000 stanovnika, no podsjetimo, i novo sjedište jedne od financijski i tehnološki najvećih investicija u Hrvatskoj, one u Kampus poduzetnika Mate Rimca u Kerestincu.

Grad Dubrovnik, također u hrvatskom vrhu prema navedenom pokazatelju, u fokusu je zbog plana privlačenja novih grana, koje su posredno ili neposredno vezane uz turizam i s njim su kompatibilne. Dubrovačka vlast s gradonačelnikom Matom Frankovićem predviđa na prostoru Pobrežja, odnedavno povezanoga novom gradskom cestom, osnivanje svoje prve razvojno-gospodarske zone.

Ondje bi svoje mjesto trebao naći i filmski studio za snimanja u zatvorenom, ali i IT industrija, koju također priželjkuju, pa npr. i u vidu kampusa sličnog Rimčevom.

Navedena cesta Most – Pobrežje, u funkciji od travnja ove godine, cestovna je investicija, ujedno razvojna poluga Grada Dubrovnika, koji ju je sam isfinancirao u iznosu 47 milijuna kuna. Riječ je o kapitalnom projektu Grada kojim se, uz ostalo, pruža mogućnost daljnjeg širenja grada – već su dosegnuli kapacitete izgradnje, ali i stvaranje ove gospodarsko-razvojne zone.

Grad ima, kaže gradonačelnik Mato Franković, mnoge razvojne potencijale/GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

“Jasno nam je da Dubrovnik ne može tek tako prijeći na neku drugu industriju ako se turizam uruši. To se, hvala Bogu, nije dogodilo, pobrinuli smo se osigurati uvjete za oporavak turizma uslijed pandemije, i za sada smo jako zadovoljni rezultatima ove sezone.

No, takva gospodarska slika u kojoj ovisimo o jednoj grani naša je stvarnost, ali svjesni smo da se ona mora mijenjati, ali i da to nije moguće napraviti preko noći. U prvom redu, ne smijemo više nikada dopustiti da turizam postane prijetnja našem načinu života i našoj baštini na kojoj baziramo privlačnost destinacije”, kaže Franković.

Dubrovnik, nastavlja, ima mnoge razvojne potencijale, “samo ih treba prepoznati i poticati”, a dobar primjer je tržište digitalnih nomada kojemu su se u ovoj korona krizi, tvrdi, znatno približili. Nadalje, potvrđuje, to je IT industrija, koncepti pametnog grada, filmska industrija te razvoj Dubrovnika kao sveučilišnog centra, i stoga poručuje, sada “kad imamo studentski dom, pružaju nam se prilike za razvoj koje trebamo iskoristiti”.

Naime, izgradnjom Studentskog doma koji je otvoren u veljači – projekt u iznosu od 216 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima EU, ali i Grada Dubrovnika s iznosom od 30 milijuna kuna, u narednom razdoblju osigurali su razvoj grada kao sveučilišnog središta.

Drugo područje su Smart City i informacijsko-komunikacijske tehnologije u čemu se Dubrovnik, tvrde, snažno profilira, dok je treće područje industrija zabave za koju je, pokazuje se, interes velikih TV i filmskih kuća, uvijek je prisutan.

Dolaze oskarovci

Samo od rujna do prosinca prošle godine, u vrijeme korone, Dubrovnik je ugostio nekoliko filmskih produkcija.

Oskarovac Nicolas Cage snimao je ovdje svoj novi film The Unbearable Weight of Massive Talent, na dubrovačkim lokacijama snimao se i film The Islander s glumicom Caroline Goodall te u produkciji HBO-a film Oslo dvostrukog oskarovca Janusza Kamińskog, direktora fotografije i redatelja, koji je radio sve Spielbergove filmove.

U nedostatku turista 2020. godine, ove tri filmske produkcije su angažirale dio kapaciteta u Dubrovniku, ali i doprinijele njegovoj promociji na velikim tržištima.