Iako je održivost, zbog sve razornijih posljedica klimatskih promjena, tema o kojoj se često priča, ostaje činjenica da uglavnom sve ostaje na tome – priči. U praksi se, naime, jako malo toga čini.

Konkretno, u Hrvatskoj na prste jedne ruke možemo nabrojati kompanije koje svoj poslovni model temelje na održivom, a da ne govorimo o kružnom poslovanju. Kao društvo smo također vrlo nazadni. U konačnici već cijelo desetljeće pokušavamo uspostaviti funkcionalan model gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini.

Gdje smo tek onda od kružnog, a koje podrazumijeva ponovnu uporabu kako bi se smanjilo korištenje prirodnih resursa te smanjile količine otpada? Od kružnog smo, ne samo mi, nego sve zemlje EU-a, daleko.

Tako kaže Elin Bergman, glavna operativna direktorica i glasnogovornica Cradleneta, švedske mreže za kružno gospodarstvo, u intervjuu za Poslovni dnevnik.

Ova stručnjakinja koja se godinama bavi cirkularnom ekonomijom zbog čega ju zovu “švedskom kraljicom kružnog gospodarstva” uskoro će, u rujnu, gostovati u Hrvatskoj na konferenciji Hrvatske gospodarske komore “Podržimo održivo”.

Prije njezinog dolaska u Hrvatsku razgovarali smo o tome gdje je Švedska, ali i ostatak svijeta što se tiče kružnog gospodarstva te isplati li se u to ulagati.

Gdje je Švedska u uspostavi kružnog gospodarstva, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, i kako napreduje?
Švedska je vlada izradila strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo u 2019. i 2020. koje bi svi trebali koristiti i provoditi. Međutim, nova švedska vlada i ministri jedva da znaju da strategija postoji i ne pokreću nikakve promjene. Trenutačno promjenu pokreću Europska unija, poduzeća i nevladine organizacije poput moje. Ali mi smo jedna od zemalja s najmanje kružnim gospodarstvom na svijetu. Prema švedskom izvješću o jazu cirkularnosti, samo 3,4% je kružno.

A gdje su druge europske zemlje i kako napreduju? Koja gospodarstva prednjače u prijelazu s linearnog na kružno gospodarstvo, a koja zaostaju?
Prema Chatham Houseu, trenutno na globalnoj razini postoji 49 nacionalnih planova koji su pokrenuti ili u razvoju. Većina europskih zemalja ima jedan plan, ali se uvelike razlikuju u ambicijama i djelovanju.

Međutim, malo zemalja ispunjava svoje ciljeve uspostave kružnog gospodarstva. Najsjajnije zvijezde kružnog gospodarstva u EU-u su Finska i Nizozemska, koje su postavile ambiciozne nacionalne ciljeve kružnog gospodarstva. Ostale nordijske zemlje zaostaju i uopće ne ispunjavaju nacionalne ciljeve.

Europa si je postavila cilj da do 2050. bude klimatski neutralan kontinent. Uspostava kružnog gospodarstva preduvjet je za postizanje tog cilja. Jeste li zadovoljni tempom kojim se uspostavlja kružno gospodarstvo?
Ne, nikako ne, jer većina zemalja ne ispunjava ciljeve kružnog gospodarstva koje su si postavile. Moramo znatno ubrzati tranziciju ako želimo ostvariti klimatske ciljeve za Europu.

Kako Cradlenet pomaže u uspostavi kružnog gospodarstva u Švedskoj?
Cradlenet ima za cilj ubrzati prijelaz Švedske na kružno gospodarstvo i jedna je od najvećih mreža za razmjenu znanja i umrežavanje o kružnom gospodarstvu. Podržavamo tvrtke i organizacije u prijelazu na kružno gospodarstvo nudeći našim članovima savjetodavne usluge, podatke o istraživanju tržišta, studije, vidljivost, edukaciju, seminare i mogućnosti umrežavanja na lokalnoj, nacionalnoj i nordijskoj razini.

Također, organiziramo otvorene seminare i događanja kako bismo pružili inspiraciju i najnovije vijesti o kružnom gospodarstvu. Seminari pružaju mogućnost stjecanja povećanog znanja iz tog područja te sudjelovanja na radionicama i raspravama. Također šaljemo najnovije vijesti o kružnom gospodarstvu putem medija, društvenih mreža, internetske stranice i našeg biltena.

Nadalje, Cradlenet sudjeluje u nacionalnim projektima čiji je cilj povećati znanje, razviti alate ili mogućnosti umrežavanja oko kružnog gospodarstva. Primjer je naše izvješće i paket alata za pomoć poduzećima u prijelazu na poslovni model proizvoda kao usluge (PaaS). Cradlenet također surađuje s političkim institucijama i utječe na njih kako bi ubrzao prijelaz na kružno gospodarstvo i podržao političare u njihovom radu s njim.

Cradlenet je iznio vrlo ambicioznu viziju – da Švedska uspostavi kružno gospodarstvo do 2035. Je li to realno? Hoće li vas društvo i gospodarstvo slijediti u toj viziji?
Da, budući da je Švedska postavila cilj da nacija do 2045. ima nultu neto stopu emisija ugljika, to je nemoguće bez kružnog gospodarstva.

Što bi društvo i poduzeća trebali učiniti kako bi uspostavili kružno gospodarstvo?
Tvrtke bi se trebale prestati fokusirati na to koliko bi stvari trebale prodavati kako bi zaradile već se usredotočiti na potrebe u društvu koje mogu zadovoljiti te kako pružiti usluge koje zadovoljavaju te potrebe sa što većom učinkovitošću u pogledu korištenja resursa. Tako i dalje mogu otvarati radna mjesta i stvarati prihode bez iscrpljivanja resursa planeta i imati manje negativnih učinaka na klimu i okoliš.

Društvo bi trebalo više promatrati granice planeta kako bi se pobrinulo da djeluje unutar njih, pazeći da infrastruktura, zgrade, hrana i sve ostalo bude proizvedeno na održiv način i s učinkovitošću po pitanju resursa dok se provode inicijative za zaustavljanje nepotrebne potrošnje. U najboljem scenariju vlade svih zemalja trebale bi uspostaviti snažne poticaje i propise, kao i smjernice kako bi pomogle tvrtkama da postanu kružne. Tvrtke same mogu pronaći mnoge smjernice na mreži o tome kako postati kružne.

Određena istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da domaće tvrtke ne prepoznaju važnost zelene tranzicije jer ju još uvijek vide samo kao trošak te nisu sigurni koliko je profitabilna. Kako poduzeća u Švedskoj gledaju na prijelaz s linearnog na kružno poslovanje? Promatraju li taj prijelaz samo s aspekta troškova, odnosno potrebnih ulaganja?
Tako se u Švedskoj razmišljalo prije 10-ak godina, ali sada tvrtke shvaćaju da će im biti nemoguće nastaviti biti uspješne i profitabilne na planetu koji je u klimatskoj krizi, pa se žele promijeniti. Interes poduzeća da postanu kružna u Švedskoj je veći nego ikad zbog novih zakona na razini EU-a kojima se sva poduzeća obvezuju izvještavati o kružnom gospodarstvu u svojim godišnjim izvješćima i žele brzo naučiti sve što mogu o kružnom gospodarstvu.

Jesu li ulaganja u kružno gospodarstvo, posebno u vrijeme kada cijena materijala i sirovina raste, doista profitabilna?
Da, studije pokazuju da će biti profitabilna, ali povrat ulaganja traje malo duže nego kod linearnih poslovnih modela. Proizvodi i usluge temeljeni na kružnom poslovanju područje su visokog rasta, smatra Gartner koji predviđa da će do 2026. godine 60% globalnih poduzeća potaknuti profitabilan rast kroz prakse kružnog lanca opskrbe.

Prema banci HSBC, prelazak na kružnije gospodarstvo može doprinijeti dodatnoj gospodarskoj proizvodnji u iznosu od 4,5 bilijuna dolara do 2030. i 25 bilijuna dolara do 2050. godine, kao posljedica boljeg iskorištavanja resursa i otvaranja više radnih mjesta u visokokvalificiranim industrijama.

Brojni poduzetnici žale se da se ta ulaganja neće isplatiti ako apsolutno svi ne ulažu u njih – i oni iz Europe kao i oni iz Amerike, Kine i drugih zemalja. Europa želi kružno i održivo, ali što je sa SAD-om i Kinom – koliko te zemlje poduzetnicima nameću prijelaz na održivo i kružno poslovanje?
Kina je vrlo brzo prilagodila neke aspekte kružnog gospodarstva poput industrijske simbioze. Sjedinjene Američke Države su vrlo spore, ali sada brzo sustižu zbog povećanja cijena materijalnih troškova. Novi zakoni EU-a koji obvezuju poduzeća da izvještavaju o kružnom gospodarstvu kroz godišnja izvješća utjecat će i na poduzeća koja izvoze u EU, što znači da će to utjecati i na američka i kineska poduzeća.