Prije nešto više od tri mjeseca hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković dobio je ovacije na međunarodnom skupu u Kijevu, poručivši na ukrajinskom da je Krim Ukrajina.

Dobar je to uvod za novi, njegov inače drugi službeni, bilateralni posjet Ukrajini, na kojemu će biti i gospodarsko izaslanstvo.

Izvoz ‘težak’ 54 mil. eura
U suradnji Hrvatske gospodarske komore i Trgovinsko industrijske komore Ukrajine održat će se danas i Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum i razgovori zainteresiranih tvrtki za moguću poslovnu suradnju. Prema posljednjim podacima iz HGK, prijavljeno je s hrvatske strane 59 tvrtki, dok će s druge strane o poslovima pregovarati 125 tvrtki iz Ukrajine.

Nastavak je to već jednog kruga izravnih b2b razgovora u ovoj godini, u organizaciji dviju komora, nakon što su ljetos održani virtualni razgovori putem platforme Go Global – Go VirtualL.

Dobre bilateralne odnose dvije zemlje koje puno toga povezuje, posebno dugogodišnji napori postizanja mirne reintegracije svojih teritorija, prati i suradnja u gospodarstvu, u kojemu je tijekom prošle godine hrvatski izvoz postigao najviši rezultat nakon prošle gospodarske krize, plasmanom roba ukupne vrijednosti većoj od 54 milijuna eura.

S Ukrajinom Hrvatska već pet godina bilježi suficit u robnoj razmjeni, a iz Ukrajine je lani uvezeno 37 milijuna eura vrijednih roba. Ove godine izvoz je nešto usporio, u prvih osam mjeseci izvezeno je 35 milijuna eura, 18 posto manje, dok je uvoz osjetno porastao, stopom od 36 posto, na 24 milijuna.

U strukturi izvoznih proizvoda prednjači farmaceutska proizvodnja, koja plasira trećinu ukupne vrijednosti. Upravo je farmaceutska tvrtka Belupo i najveći pojedinačni izvoznik u ovu zemlju. Drugi izvozni proizvod je kozmetika za brijanje i dezodoransi.

Premašen turistički rekord
Među tvrtkama koje se izdvajaju na ukrajinskom tržištu su Jadran Galenski Laboratorij (JGL), kojemu je uz Rusiju Ukrajina sve važnije tržište, te HEP, Dalekovod, Crosco, Span, Podravka, DOK-ING, Končar – Mjerni transformatori, Končar – Metalne konstrukcije, Končar – Aparati i postrojenja.

Na posljednjim razgovorima s hrvatskim poduzetnicima perspektivnima su Ukrajinci naglašavali velike infrastrukturne projekte koji će uslijediti u njihovoj zemlji. Potencijala na tom tržištu od 40-ak milijuna ljudi, kako temeljem strukture zainteresiranih tvrtki za sutrašnje razgovore procjenjuju u HGK, ima u sektorima energetike, petrokemijske i kemijske industrije, u IT-u i metalurgiji, građevinskim materijalima, drvnoj industriji i proizvodnji namještaja, te poljoprivredi i prehrambenoj proizvodnji.

Naravno, turizam je područje u kojem Hrvatska uvijek računa na nove poslove. Ove godine, u prvih devet mjeseci, iz Ukrajine je zabilježeno više od 143 tisuće dolazaka i 844 tisuće noćenja na našoj obali, što je premašilo i rezultate iz cijele rekordne turističke 2019. godine.

Što se ulaganja tiče, HNB ne bilježi da je od osamostaljenja bilo ulaganja iz Ukrajine, dok su najveće investicije iz Hrvatske ostvarene 2007. i 2008., od po milijun eura.

Jedan od poslova s Ukrajinom koji je najčešće spominjan u hrvatskoj javnosti bio je neuspjeli remont naših MIG-ova 21, za kojim se vuku koruptivni repovi, što je i jedna od najslabijih točaka na koju se upozorava kod poslovanja u Ukrajini, zemlji koja je još u čekaonici za EU