Što zbog redovite smjene gostiju, što zbog produženog vikenda, ovog vikenda turistički izvještaji bili su u znaku pojačanog prometa.

Kad je riječ o dosadašnjem tijeku turističke sezone, proteklih tjedana često se čuju komentari o broju gostiju i potrošnji koji sugeriraju da špica sezone nije baš dojmljiva, a tu obično idu i opaske o cijenama ili o strateškom određenju u kojem smjeru treba razvijati tu gospodarsku granu u Hrvatskoj.

Pita li se Vladu, dosadašnji rezultati nisu zabrinjavajući, a resorni ministar Tonči Glavina s prošlotjedne sjednice poručio je da u sagledavaju sezone treba gledati i predsezonu i posezonu, ističući pritom važnost okretanja održivom turizmu.

Skromnija ‘špica’ sezone
Trenutačno se mnoge ocjene temelje na dojmovima, ali nema sumnje da (i) ovogodišnja sezona rezultatski neće biti podjednako uspješna, bilo da se govori o vrstama smještajno-ugostiteljskih kapaciteta (hoteli i kampovi naspram privatnih iznajmljivača) ili pojedinim dijelovima Hrvatske, odnosno jadranske obale.

Ponešto o ukupnoj, a onda i turističkoj potrošnji, svakako govore podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. Najnovije brojke kažu da je u svim objektima poduzetnika raznih profila koji su obuhvaćeni fiskalizacijom u srpnju zabilježeno više od 5,24 milijarde eura prometa ili desetak posto više nego lani, s tim da je od početka godine zabilježeno ukupno 24,6 milijardi eura ili gotovo 12 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2023. Toliki rast fiskaliziranog prometa ostvaren je na 3,5 posto više izdanih računa, što sugerira da je nemali dio od oko 2,6 milijardi eura porasta prometa rezultat viših cijena.

Pritom je kod poduzetnika koji se bave pružanjem smještaja te ugostiteljskim uslugama karticama i “kešom” u srpnju plaćeno 1,7 posto više izdanih računa nego u istom lanjskom mjesecu (59,1 prema 56,5 milijuna računa), pri čemu je njihov iznos premašio 1,34 milijarde eura, što je 8,3 posto veći promet od onog u srpnju prošle godine.

To je nešto slabija dinamika potrošnje mjerene fiskaliziranim prometom nego što upućuju kumulativni podaci za ovu godinu. Kroz fiskalne blagajne u turističko-ugostiteljskim djelatnostima, naime, u prvih sedam mjeseci prijavljeno je 4,03 milijarde eura prometa, što je 14 posto više nego lani, s tim da je to ostvareno na 7 posto većem broju ispostavljenih računa.

Srpanjski rast duž obale
Uspoređuju li se samo srpanjska ostvarenja, stopama rasta fiskaliziranog prometa u odnosu na isti mjesec 2023. od jadranskih županija prednjači Šibensko-kninska, čijim su ugostiteljima i pružateljima usluga smještaja karticama ili gotovinom plaćeni računi vrijedni 74 milijuna eura ili 13,5 posto više nego lani.

Istodobno, iznaprosječan srpanj bio je i u Zadarskoj županiji koja u tim djelatnostima bilježi 9 posto veći fiskalizirani promet (123,7 prema 113,5 milijuna), kao i u Splitsko-dalmatinskoj županiji s evidentiranih 260,7 milijuna eura ili 8,5 posto više nego u srpnju prošle godine. U Istarskoj županiji, vodećoj prema vrijednosti prošli mjesec izdanih računa (334 milijuna eura), fiskalizirani promet bio je 5,5 posto veći nego u referentnom mjesecu 2023.

A dok su ugostitelji i iznajmljivači Primorsko-goranske i Dubrovačko-neretvanske županije prijavili oko 6,5 posto veću vrijednost srpanjskog prometa u odnosu na lani (u PGŽ-u 187, a u DNŽ-u više od 139 milijuna eura), najskromniji godišnji rast u srpnju je ostvaren u Ličko-senjskoj županiji – za 2,6 posto, na 33 milijuna eura.

Inače, prema fizičkim turističkim pokazateljima, u prvom polugodištu u Hrvatskoj je ostvareno nepunih tri posto više noćenja. Ali kad je riječ o turistima iz Njemačke koji su udjelom za hrvatski turizam vrlo važni, njihovih noćenja bilo je deset posto manje.