Od male obiteljske tvrtke braća Stanić razvili su se u ozbiljnog distribuitera, a novom akvizicijom- kupnjom Juicya od Agrokora na velika vrata ušli su u svijet proizvodnje bezlkoholnih pića.

Nakon dugogodišnje šutnje u medijima Svjetlan Stanić koji vodi poslovanje Stanić Grupe govori o poslovnim planovima s Juicyjem te najavljuje zapošljavanje i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj.

Napravili ste najveću akviziciju 2013. u prehrambenom sektoru. Ono što su bili Droga Kolinska i Atlantic Grupa ove su godine, mogli bi reći, Stanić Grupa i Juicy…
Ne bih uspoređivao akviziciju Juicyja s preuzimanjem Droge Kolinske, možda bi bolja usporedba bila, kad spominjemo Atlantic Grupu, njihovo preuzimanje Cedevite. Mi smo se dugo borili. U distribuciji smo pića od 1995. godine i od tada planiramo i proizvodnju. Prije dvije godine pokušali smo kupiti Fructal, kojeg je konačno preuzela srpska kompanija Nektar, ponudivši više nego smo mi procijenili da je poslovno logično. Lani smo se natjecali i za Pago te u samom finalu izgubili od međunarodno jakog Graninija. Ove smo godine na zanimljiv način došli u kontakt s Agrokorom i gospodinom Ivicom Todorićem, kojeg mogu samo pohvaliti, obavili peliminarne razgovore, usuglasili interese i u relativno kratkom vremenu uspjeli naći zajednički način da privedemo dogovor kraju.

Što ste sve kupili za 45 milijuna eura?  
Kupili smo tvornicu u Jastrebarskom koja će i dalje proizvoditi za Hrvatsku i za izvoz u zemlje Europske unije. Kupili smo i tvornicu u Bosni i Hercegovini, koja je bila planirana za gradnju upravo u Kreševu. Riječ je o greenfield investiciji koja će biti realizirana tijekom 2014., a koja će omogućiti proširenje proizvodnog asortimana i na one segmente u kojima Juicy još nije prisutan, a u kojima vidimo veliku perspektivu. 

Niste li kupili i dio tvrtke Sarajevski kiseljak?
Ne, to su dezinformacije koje su se pojavile. Kupili smo dio imovine koja je trebala biti u vlasništvu Sarajevskog Kiseljaka.

Hoće li biti izmještanja proizvodnje iz Hrvatske?
Apsolutno ne. Tvornica u Hrvatskoj i dalje će raditi za potrebe hrvatskog tržišta i Europske unije, a tvornica u BiH opskrbljivat će vrlo potentno domaće tržište kao i zemlje CEFTA-e.

Koliko u ukupnoj prodaji Juicya sudjeluje hrvatsko, a koliko BiH tržište?
Hrvatska nosi oko 65 posto prodaje, BiH oko 30 posto, a sve ostale zemlje oko 5 posto. Upravo zbog toga veliki potencijal vidimo na tržištima zemalja regije jer sam uvjeren da u njima možemo značajno povećati prodaju i razviti brend.

Nova tvornica u BiH znači i nova zapošljavanja. Jesu li zaposlenici u Hrvatskoj sigurni i hoće li biti prostora za nova radna mjesta?
Što se tiče Hrvatske zaposlenici su sigurni. Dapače, s obzirom na to da moramo izdvojiti jedan dio zajedničkih službi iz Jamnice, bit će i novih zapošljavanja. U BiH ćemo otvoriti novi proizvodni pogon i sigurno ćemo zapošljavati. Teško mi je reći točan broj, ali zaposlenje će naći od 50 do 70 ljudi. 

Apsolvirali ste distribuciju i u tom segmentu imate znanja. Bojite li se ulaska u proizvodnju ili vam to predstavlja izazov kojem se veselite?
Distribucija je puno više od pukog postavljanja proizvoda na police. Tijekom proteklih dvadesetak godina rada s najvećim internacionalnim kompanijama i brendovima, usvojli smo mnoga globalna znanja i vještine, primijenili ih lokalno, stekli iznimno iskustvo u svim segmentima tržišnog poslovanja. Suštinska razlika između distribucije i proizvodnje je u tome što u prvom slučaju dobijate finalni proizvod na kojeg nemate skoro nikakav utjecaj već ga gotovog nudite tržištu, a sada imamo mogućnost i odgovornost u kreaciji vlastitog proizvoda. To je, naravno, veliki izazov, ali duboko sam uvjeren da možemo napraviti dobar posao i u proizvodnji. Možda nije dovoljno poznato, ali u sklopu obiteljskog biznisa imamo iskustva u proizvodnji jer moj mlađi brat ima tri tvornice u BiH. Iz njegova iskustva vidim da kao proizvođač imate puno više opcija u poslovanju nego kada ste samo distributer, naročito kada radite s multinacionalnim kompanijama.

Agrokor i Todorić u poslovnim su krugovima prepoznati kao tvrdi pregovarači. Vi ste ih pohvalili. Kakva su vaša iskustva?
Ne bih se složio da su teški pregovarači. Naše kompanije surađuju desetljećima. Pregovori su uvijek umjetnost mogućeg, a ono što je važno je da obje strane kroz jasno definirane zahtjeve pokazuju i respekt prema drugoj strani. Pregovarao sam s Ivanom Todorićem i mogu reći da smo, bez obzira na sve izazove koji su se pred nas postavili u ovim pregovorima, kroz ovaj proces upravo zbog takvog pristupa postali i prijatelji. 

Već ste spomenuli pokušaj preuzimanja Fructala. Nektar je navodno u poslovnim problemima. Je li preuzimanjem Juicya zatvorena priča o akvizicijama u srednjem roku ili biste se mogli odlučiti na još jedan pokušaj kupnje Fructala kada bi vam se za to ukazala prilika?
Što se tiče daljnjih akvizicija sve je moguće, ali prvo treba posložiti Juicy s kojim imamo velike planove. Planiramo proširiti asortiman na puno više brandova u iduće tri godine u drugim segmentima i vrstama proizvodnje. Ne treba govoriti o prošlim vremenima i propuštenim prilikama, ali meni je žao što nismo uspjeli preuzeti Fructal. Ipak, akvizicija nije kraj već početak i tek treba vidjeti što će biti s Fructalom. 

Je li lakše poslovati u Hrvatskoj ili u BiH?
Prisutan sam na oba tržišta, kao i moja dvojica braće, i prilično smo dobro upoznati s uvjetima poslovanja u obje zemlje. Nažalost, iako je prije krize, odnosno do 2008., bilo puno lakše raditi u Hrvatskoj, danas joj više ne bih dao toliku prednost. Jako su veliki problemi s naplatom i općenito s poslovanjem jer je Hrvatska poslovna scena padom tržišta u cjelini postala iznimno zahtjevno i napeto okruženje.

Kakav je odnos države prema poduzetnicima? U medijima se pisalo da je i BiH krenula u intenzivnu kontrolu poreznog duga te da su Stanići među većim dužnicima.
I sami znate koji su sve problemi poduzetnika i ne bih ih ponavljao. Ja živim u Hrvatskoj pa mi je teško na dnevnoj bazi pratiti politička previranja u BiH i komentirati pisanje medija, ali odgovorno tvrdim da niti jedna moja firma nema poreznih dugova, kako u Hrvatskoj tako ni i u BiH. 

U BiH LG stoji bolje od Samsunga

Društveno ste aktivni kao počasni konzul Južne Koreje u BiH. Uzima li vam ta aktivnost puno vremena?

Jedna od mojih tvrtki od 1995. godine zastupa kompaniju LG za BiH i radimo to na visokom nivou pa je BiH jedna od rijetkih zemalja u kojima je LG prestigao Samsung. Stoga su mi i ponudili poziciju počasnog konzula, a ja sam prihvatio znajući i da aktivnosti neće oduzimati previše vremena. Moja je obaveza pomoći građanima Južne Koreje ukoliko se nađu u problematičnoj situaciji u BiH, ali s obzirom da dvije zemlje povezuju najviše turističke posjete Međugorju oko toga nemam previše posla.