Posljednji rast indikacija zaraze koronavirusom prolazi, barem zasad, bez novog znatnijeg zaoštravanja epidemioloških mjera.

No, nad turističkom sezonom, ali i ukupnim ekonomskim kretanjima u ovoj godini upitnici su veći nego što se činilo do prije nekoliko mjeseci, odnosno u vrijeme izrade makroekonomskih projekcija na kojima je Vlada bazirala i proračunske planove.

Po isteku prvog tromjesečja poreza i doprinosa u proračun se slilo tek nešto manje nego lani, s tim da je utjecaj pandemijskog udara na proračun samo manjim dijelom zahvatio već prvi kvartal.

Ministar financija Zdravko Marić ovog je vikenda Večernjem listu otkrio da su prihodi od poreza i doprinosa u prva tri ovogodišnja mjeseca bili 2,6 posto tanji od lanjskih, s tim da su oni od mirovinskih doprinosa zahvaljujući potporama za očuvanje radnih mjesta pali manje od poreznih.

Iz podataka Ministarstva financija proizlazi da je u prvom tromjesečju naplaćeno oko 17,5 milijardi kuna poreza ili približno pola milijarde kuna (540 mil.) manje nego lani, dok se doprinosa za mirovinsko slilo nepunih 5,9 milijardi kuna ili 90-ak milijuna manje.

Najizdašniji porezni prihod, onaj od PDV-a, u prvoj četvrtini godine ispao je 3,2 posto manje izdašan nego prošle godine.

To znači da ga je naplaćeno nešto više od 11,7 milijardi kuna ili 390 milijuna manje nego u prva tri mjeseca 2020., ali pritom treba imati na umu da se pravi udar koronakrize očitovao tek s travnjem i svibnjem u kojima je zajedno prihodovano PDV-a koliko inače donese jedan solidan mjesec.

Sve u svemu, međugodišnje usporedbe tekućih proračunskih prihoda zasad ne govore mnogo o tome gdje je proračun u odnosu na ovogodišnje projekcije, iako uz postojeću epidemiološku situaciju planovi o vraćanju fiskalnog deficita u okvire tri posto BDP-a već u 2021. izgledaju prilično optimistično.

Utjecaj “produljene” koronakrize moguć je i na rashodnoj strani (veći troškovi u zdravstvenom sustavu, veće od planiranih potpora gospodarstvu), kao i na ostvarenju planirana oporavka prihoda.

Za ovu su godinu, primjerice, prihodi od PDV-a planirani u iznosu 53,7 milijardi kuna, što je osjetno povećanje u odnosu na prošlu godinu. U 11 lanjskih mjeseci, naime, taj je porez proračunu donio 43,2 milijarde kuna, što je bilo bolje od rebalansom predviđene dinamike (plan za cijelu 2020. bio je 43,8 mlrd.), ali ovogodišnji plan i dalje podrazumijeva dvoznamenkast postotni rast prihoda od tog poreza.

Ukupni porezni prihodi planirani su za ovu godinu na 79,5 milijardi kuna, što bi u odnosu na lanjsko ostvarenje (a mjesec dana prije kraja godine bilo je na 67 milijardi) također značilo povećanje za 5-6 milijardi.

Od mirovinskih doprinosa je planom proračuna predviđeno prikupiti 24,6 milijardi kuna, što znači gotovo dvije milijarde kuna više nego lani, ali i oko 700 milijuna više nego pretkrizne 2019.

S druge strane, primjerice, za isplate mirovina, na što je lani otišlo 42,2 milijarde kuna, ove se godine slijedom indeksacije i povećanja broja korisnika računa s povećanjem tih izdataka za 870 milijuna kuna.

Daleko od ‘stare normale’

Ministar Marić u vezi s rizicima ostvarenja makroekoonmskih i fiskalnih projekcija, odnosno pritiscima na javne financije, među ostalim, naglašava i kako smo u odnosu na vrijeme izrade tih projekcija i planova u Hrvatskoj imali i još jedan potres.

Kaže kako je proračun stavljen u funkciju zdravlja i očuvanja radnih mjesta, ali da to ne isključuje odgovorno vođenje fiskalne politike. Iako se to danas često kontekstualizira s planovima vezanim uz uvođenje eura, ministar će reći kako je to i važnije zbog osiguranja zdravog i održivog rasta.

Uz evidentne rizike i neizvjesnosti u vezi s tekućim prihodima i rashodima proračuna, jasno je da na važnosti samo dodatno dobiva (ne)uspješnost povlačenja europskog novca, pogotovo onog dijela koji se odnosi na tzv. grantove.

Za stanje javnih financija, naravno, veoma će važno biti koliko će situacija u vezi sa zauzdavanjem koronavirusa, posebice pitanja tempa cijepljenja, omogućiti “relativno solidnu” turističku sezonu.

Uza sve, ostaje primijetiti i da je relaksacija epidemioloških mjera s početka ožujka ostavila traga na fiskaliziranom prometu poduzetnika čije poslovanje je naglašenije izloženo epidemiološkom okviru.

IT bolji od pretkrizne 2019.

Tako je, primjerice, evidentirani promet kafića i restorana u ožujku iznosio gotovo 528 milijuna kuna, dok su u lanjskom ožujku, obilježenom prvim masovnim ‘zaključavanjem’ gospodarstva ugostitelji izdali računa u vrijednosti od 485 milijuna kuna.

Koliko je njihova aktivnost daleko od “stare normale” ponešto, pak, govori podatak o više od 900 milijuna kuna prijavljenog prometa u istom mjesecu pretprošle godine. Slično vrijedi i za podatke o fiskalizaciji u tzv. prometu gotovinom u djelatnosti pružanja smještaja ili npr. prijevozu.

Prošlog mjeseca kod usluga smještaja je iznosio 108 milijuna nasuprot nepunih 80 milijuna u istom mjesecu 2020., ali to je i dalje daleko ispod 262 milijuna u ožujku pretprošle godine.

Poduzetnici u prijevozu izdali su računa u iznosu 138 milijuna kuna, što je osjetno više od 117 milijuna iz lanjskog ožujka, ali još uvijek za četvrtinu manje nego u usporedivo doba pretkrizne 2019. U više djelatnosti utjecaj koronakrize daleko je manji pa su tako u nekima ožujski fiskalizirani prometi “uhvatili” ili premašili razine.

Od najznačajnijih to ponajprije vrijedi za super i hiper markete čiji promet u ožujku je premašio četiri miluijarde kuna, što je pola milijarde više nego lani, ali i čak 900 milijuna više nego u ožumjku 2019.

Veći ožujski fiskalizirani promet nego u pretkriznoj 2019. ostvarili su, primjerice, i poduzetnici u djelatnosti informacija i komunikacija s prijavljenih 164 milijuna nasuprot 82 lanjskog ožujka ili 108 milijuna kuna preklanjskog prometa.