U tri godine koliko traje gospodarski oporavak Hrvatske dug blokiranih građana povećao se 50 posto, za oko 14 mlrd. kuna, iako se broj blokiranih nije bitno mijenjao.

Pokazala je to analiza koju je, na osnovi Fininih podataka o ovrhama, za Hrvatsku udrugu banaka napravila Arhivanalitika Velimira Šonje. Naslovili su je Ovršeni dug građana: razmjeri, struktura i pravci za pronalaženje rješenja. Prema podacima iz analize, blokirani najviše duguju bankama, no tijekom tri godine one su pojačano prodavale svoja loša potraživanja pa im se udio formalno smanjio s 58% na oko 49%. U tom razdoblju smanjio se broj kratkotrajnih blokada, kakvima se smatraju one do godinu dana, te je broj građana s takvim ovrhama pao s 92 tisuće na oko 52 tisuće. No, to je samo 3% ukupnog duga – 97% ovrha odnosi se na dugove starije od 365 dana. Prosječan pojedinačni iznos dugotrajnih blokada povećao se pritom sa 111 na 148 tisuća kuna. To je i vrlo logično; u dugotrajnim su blokadama veći i iznosi duga koje konstantno povećavaju kamate.

Milijunskih oko 4500

Zanimljivo je i da se više od 50% ukupnog dugotrajnog duga odnosi na ovršene s dugom većim od milijun kuna, i taj udio raste. Od oko 330.000 blokiranih, milijunskih je dužnika samo oko 4,5 tisuće, dok oko 10 tisuća osoba ima otprilike dvije trećine ukupne vrijednosti duga čije su pojedinačne vrijednosti veće od 100 tisuća kuna i starije od 365 dana.

– Prosječan dug u razredu dugovanja većih od milijun kuna kreće se iznad 4,5 mil. kn. Tu su vjerojatno osobe uz koje je vezan veći broj ovrha visoke vrijednosti, sa složenim poslovnim situacijama koje uključuju veći broj sudskih postupaka – ističe Šonje.

Dugotrajni dug najviše se povećao prema bankama, državi (najčešće porezni dug) i ICT sektoru, a taj je rast uglavnom koncentriran na najveća dugovanja, dok se manji iznosi dugova prema istim vjerovnicima smanjuju. Kad je posrijedi broj dužnika, u posljednje je tri godine najviše rastao dug prema državi, ICT sektoru i osiguravateljima, dok broj dužnika banaka stagnira. – Pojava zvana “blokade računa” privukla je dodatnu pažnju kada je iznos blokada građana nastavio rasti nakon što su se BDP i dohoci u Hrvatskoj počeli oporavljati. U tome se na prvi pogled ne vidi logika. Na kraju šestogodišnje krize ukupna vrijednost blokada po osnovi ovrha računa građana iznosila je 27,6 mlrd. kuna ili 8,4% BDP-a sredinom 2014. Tri godine poslije, 30. lipnja 2017., iznos je povećan za 50,7% i dostigao je 41,6 mlrd. kn ili oko 12% BDP-a. To je bio znak da se iza statističkih podataka krije problem koji nije dovoljno detaljno sagledan – zaključuje autor koji uglavnom u većem dijelu analize naglašava moment rasta velikih i smanjenja malih dugova. Ističe i da su, u razredu dugovanja od pola milijuna do 4,5 mil. kn, u prosjeku vjerovnici iz četiri sektora pokretali ovrhu nad istim građaninom.

Rješenja – brže ovrhe

Zanimljivo, Šonje rješenja vidi u financijskom opismenjavanju, učinkovitijim institucijama i bržim ovršnim postupcima te konstatira da su dosadašnje akcije usmjerene na olakšavanje položaja ovršenih, među kojima su otpisi malih dugova prema socijalnim kriterijima i konverzija kredita u CHF 2015., uvođenje osobnog stečaja 2016. te nedavne izmjene Ovršnog zakona, poduzimane bez dubljeg razumijevanja socijalnih, ekonomskih i pravnih aspekata problema. – Naravno, može se tvrditi da bi situacija bila još teža da ove mjere nisu poduzete – ipak priznaje potpisnik HUB-ove analize koji će je i predstaviti na današnjoj konferenciji “Blokade računa građana: od činjenica ka mogućim rješenjima“ u organizaciji Styrije Hrvatska i tjednika Express u Novinarskom domu u Zagrebu. Na konferenciji sudjeluju i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, saborski zastupnik Orsat Miljenić, viceguverner HNB-a Bojan Fras, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Zorka Čačić Zagrajski, čelnica zagrebačkog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić, direktor HUB-a Zdenko Adrović i predstavnik Udruge Blokirani Sarajko Baksa.