U raznim krajevima Hrvatske posljednjih su tjedana učestala događanja na kojima se pokazuju i predstavljaju investicijski projekti, od kojih je dobar dio financiran europskim sredstvima u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Jedno takvo za danas je najavljeno u Koprivnici, gdje će se predstaviti nekoliko projekata u sektoru zdravstva – od Telecordisa i Teletransfuzije do specijalističkog usavršavanja doktora medicine na području te županije. Usto, predviđen je i obilazak dječjeg vrtića u Virju, čija dogradnja i opremanje su također financirani iz NPOO-a.

Iako su projekti financirani iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost aduti kojim će se rado pohvaliti sve političke stranke u lokalnim jedinicama u kojima su na vlasti, NPOO je prije svega jedna od jačih karata Vlade Andreja Plenkovića u aktualnoj predizbornoj kampaniji.

Osim izdašnosti ukupnih sredstava iz instrumenta NextGeneration EU koja su Hrvatskoj raspoloživa do 2026. godine, i tempo provedbe ovaj put nudi premijeru Andreju Plenkoviću “štofa” za samohvalu.

Nakon što je inicijalni NPOO u kojemu je Hrvatska aplicirala samo za komponentu bespovratnih sredstava lani nadograđen i projektima za povoljne kredite u okviru programa RepowerEU, ukupna težina NPOO-a popela se na čak 10 milijardi eura (5,8 milijardi kroz tzv grantove te 4,2 kroz povoljne kredite).

Hrvatska je među članicama Unije iznosom isplaćenih tranši prva premašila 50 posto ukupno predviđenih “grantova” za NPOO. Nakon što je Europska komisija krajem veljače donijela preliminarnu pozitivnu ocjenu o ostvarenju svih 16 pokazatelja iz četvrtog zahtjeva (osam reformskih i osam investicijskih), idući mjesec očekuje se i uplata te tranše vrijedne 162,5 milijuna eura.

S tim obrokom ukupno isplaćeni iznos dosegnut će 3,7 milijardi eura namijenjenih za investicijske projekte usmjerene na povećanje konkurentnosti gospodarstva, zelenu i digitalnu transformaciju i sl.

U Vladi s tim u vezi posebno naglašavaju kako je za to od početka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ispunjeno 120 od isto toliko planiranih indikatora, što u velikoj većini zemalja nije slučaj. Usto, dodaju, Hrvatska je svojim NPOO-om obuhvatila praktično sva područja odnosno sve ključne specifične proporuke u pogledu reformi.

Spomenuti ukupan iznos, pak, osim sredstava za koja su podastrti dokazi o ispunjavanju indikatora vezanih uz reforme i investicije, uključuje i inicijalno predfinanciranje od nešto više od 800 milijuna eura (krajem 2021.) te 585,13 milijuna eura avansa početkom siječnja 2024. na temelju mjesec prije odobrenog dodatka NPOO-a.

Kako ističe Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i glavni koordinator provedbe Plana oporavka, čim idući mjesec stigne uplata po četvrtom zahtjevu, u Bruxelles će se poslati i peti, u okviru kojega je predviđeno ispunjenje 37 reformskih mjera i/li investicija.

Riječ je o indikatorima s rokom izvršenja s krajem prošle godine. Prema Saviću, svih 37 je ispunjeno i spremno za prilično zahtjevno “branjenje” i dokazivanje pred stručnjacima Europske komisije. O zahtjevnosti tih postupaka govori i činjenica da je od početka provedbe NPOO-a s predstavnicima EK do danas održano više  od 200 sastanaka u vezi pripremama i izvršenjima Plana.

Prijetnja za tempo
Taj peti obrok ujedno će biti i iznosom najveći – nakon preispitivanja indikatora  i  pozitivne ocjene on će značiti uplatu više od 820 milijuna eura (na ljeto?), što će biti i najviša ikad transakcija s Komisijom.

No, ekipa zadužena za provedbu Plana oporavka u raznim resorima trenutno zapravo već radi na zadanim parametrima za šestu rundu, za koje je referentno razdoblje izvršenja prvo polugodište. Do sredine godine treba, naime, ispuniti daljnjih 26 indikatora vezanih uz reforme i ulagačke projekte, kako bi početkom jeseni i taj zahtjev za isplatom bio spreman za slanje Bruxellesu, a nova tranša uplate “sjela” pred kraj godine.

Hoće li parlamentarni izbori, odnosno činjenica da se nova Vlada može, ali i ne mora formirati do kraja lipnja, biti prijetnja za držanje tempa ispunjavanja daljnjih “domaćih zadaća”? U Vladi su uvjereni da neće jer je već tijekom ovog kvartala ne mali dio indikatora već ispunjen.

Inače, relativni značaj europskog novca za NPOO u slučaju Hrvatske je među najvećima u Uniji; od naših 14,5 posto BDP-a veći udjel  sredstava na raspolaganju ima samo Grčka. U svakom slučaju, i za debelo iznadprosječne stope rasta BDP-a koje Hrvatska bilježi u posljednje dvije-tri godine uvelike je zaslužan taj europski novac koji se slijeva u Hrvatsku mimo sredstava u okviru kohezijske politike i višegodišnjeg financijskog okvira EU, odnosno ESI fondova.

I u ovogodišnjim očekivanjima još jedne iznadprosječne stope gospodarskog rasta (prema Vladi 2,8 posto realno, prema raznim analitičarima između 2,5 i 3 posto) većina ekonomista apostrofira i dalje značajan doprinos upravo tih priljeva iz EU. No, svi oni mahom ističu i kako će taj izvor polako presušivati.

Rast i nakon 2026.?
Na političkom terenu stoga se trenutno Vladi, uz priznanje uspješnosti u povlačenju novca za Plan oporavka, u pravilu izražavaju sumnje u strukturu investicija u koje se on usmjerava. U prvom redu pritom se cilja na to hoće li odnosno koliko će one dugoročnije poboljšati potencijal rasta.

Drugim riječima, u kojoj mjeri se taj novac investira u projekte koji će rezultirati rastom produktivnosti. To je pokazatelj prema kojemu je Hrvatska i dalje bliže začelju ljestvice EU, premda posljednjih godina u tom pogledu pokazuje nešto bolji napredak nego zemlje s kojima se obično uspoređuje.

Ostaje nadati se da su u pravu. primjerice, analitičari rejting agencija poput Moody’sa koji su u izvješću za Hrvatsku u vezi s NPOO-om ocijenili kako su ta sredstva dobra podloga za nastavak gospodarskog rasta i nakon 2026. do kada traje instrument Mehanizma za oporavak i otpornost.