Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su da je u Hrvatskoj u svibnju promet u trgovini na malo realno pao za 1,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najoštriji pad potrošnje u više od godinu dana.

To je, prema kalendarski prilagođenim podacima, i prvi pad potrošnje nakon četiri pozitivna mjeseca, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

Nakon blagog, 0,2-postotnog rasta u siječnju, potom stagnacije u veljači, u ožujku je promet u trgovini na malo porastao za 1,3, a u travnju za 0,3 posto na godišnjoj razini.

Konačni podatak o padu potrošnje od 1,8 posto u svibnju istovjetan je prvoj procjeni, objavljenoj prije desetak dana, a taj pad predstavlja najveću negativnu stopu od ožujka 2013. godine, upozoravaju analitičari RBA.

Prema izvornim, neprilagođenim indeksima, u prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo bio je 0,5 posto manji u odnosu na isto razdoblje lani.

Pritom je, navode analitičari RBA, rast prometa od 5,5 posto zabilježen u prodaji motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, motocikala i dijelova, dok je promet motornim gorivima i mazivima porastao 0,3 posto. Ti segmenti čine 23 posto udjela u strukturi ukupnog prometa.

Snažno je, za 8,7 posto na godišnjoj razini, u prvih pet mjeseci porastao i promet ostalih nespecijaliziranih prodavaonica, dok je promet u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama ojačao 1,4 posto. Promet tekstilom, odjevnim predmetima, obućom i kožnim predmetima porastao je, pak, 1,8 posto.

S druge strane, „udjelom najznačajnija trgovačka struka, nespecijalizirane prodavaonice pretežito živežnim namirnicama, koja čini 37,5 posto u strukturi ukupnog prometa, ostvarila je godišnji pad prometa od 2,4 posto“, navode analitičari RBA.

Smatraju da bi cijela 2014. godina mogla donijeti vrlo blagu realnu godišnju stopu rasta prometa u trgovini na malo od 0,2 posto, zahvaljujući niskoj bazi i očekivanim dobrim podacima iz turističkog sektora.

„Ipak, zamjetniji oporavak ograničavat će i dalje teška situacija na tržištu rada, nastavak razduživanja sektora stanovništva te potrošački pesimizam, koji proizlaze iz lošijih očekivanja gospodarskog oporavka i tržišta rada“, zaključuju analitičari RBA.