Pohrana energije je pitanje koje nije od jučer. Ljudi već jako dugo koriste različita spremišta energije u obliku drva za loženje, akumulacijskih jezera za hidroelektrane, plinskih spremnika i slično.

No, danas vrlo zanimljiva tema postaje pohrana veće količine električne energije u baterijskim spremnicima, kako bismo je imali na raspolaganju kada je najpotrebnija. A potreba za takvim skladištima električne energije u moderno se doba javlja velikim dijelom zbog brze i masovne integracije obnovljivih izvora električne energije koji postaju dio strategije gotovo svake države i gotovo svake elektroprivredne kompanije. 

Ova tehnologija nam je dodatno zanimljiva jer se razvija u našem susjedstvu, u Jesenicama u Sloveniji. Nedavno je slovenska tvrtka NGEN pustila u rad prvi sustav baterija za skladištenje električne energije kompanije Tesla (Tesla Powerpack). Inače, ovo je najveći Tesla Powerpack sistem u Europi. Investicija tvrtke NGEN u skladište električne energije kapaciteta 12,6 MW/22,2 MWh, uključujući gradnju, instalaciju i svu opremu, dostigla je 15 milijuna eura. Skladište koje je instalirano koristiti će se za balansiranje frekvencije elektroenergetske mreže, za smanjenje neravnoteže bilancnih grupa te pružanje fleksibilne podrške ostalim sudionicima na energetskom tržištu, posebno većim potrošačima. U narednih osam mjeseci, kako je objavio sam NGEN, u Sloveniji će biti instaliran još jedan sistem baterija za skladištenje energije. 

Ova tvrtka razmatra i mogućnost suradnje s drugim kompanijama na instaliranju baterija za skladištenje energije, čije upravljanje bi bilo kontrolirano softwareom ove tvrtke, kao i pružanje tehničke podrške na međunarodnom tržištu. Studije pokazuju da baterije kapaciteta 4 MW omogućavaju instaliranje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije snage oko 100 MW. Sistem koji je instalirao NGEN biti će dovoljan da se u Sloveniji izgrade elektrana na OIE snage oko 250 MW.  Jedan od glavnih tehnoloških parntera pri gradnji ovog "skladišta" bila je i tvrtka Schneider Electric.

Ivan Paić, direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju te BiH, ističe da su ponosni što su pridonijeli realizaciji projekta kroz svoju ekspertizu i iskustvo u pouzdanom napajanju i zaštiti električnih instalacija gdje se, kako sam kaže, s pravom smatraju vodećom kompanijom i na lokalnoj i na svjetskoj razini. "Taj trend uvelike je prepoznat je i u Hrvatskoj te je naglašen nedavno na konferenciji 14. HRO CIGRE-i u Šibeniku", kaže Paić. Tu je, dodaje, predstavljena strategija Hrvatske elektroprivrede do 2030., odnosno njezin plan da poveća udio obnovljivih izvora za 50 posto. 

"Gledano s tehničke strane, veći udio obnovljivih izvora uz velike benefite zelene energije koje unose u elektroenergetski sustav, a čime se aktivno borimo protiv globalnog zatopljenja i utječemo na smanjenje emisija CO2, donosi i niz dodatnih zahtjeva za sam elektroenergetski sustav. To su decentralizacija, optimalno upravljanje, omogućavanje tokova energije u oba smjera od i prema proizvodnji i potrošačima, te prilično velika doza nesigurnosti, s obzirom na to da još nemamo nikakav utjecaj na količinu sunca ili vjetra za proizvodnju električne energije iz solarnih ili vjetroelektrana", kaže Paić. 

Dodaje da upravo ta nemogućnost preciznog definiranja količine električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora traži da stalnu rezervu imamo u konvencionalnim elektranama za proizvodnju električne energije kao što su plinske, nuklearne ili hidroelektrane. Sve te elektrane imaju neki vremenski odziv i u prijelaznim trenucima kada se količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora promjeni u vrlo kratkom razdoblju jer je npr. najednom prestao puhati vjetar, dolazi do promjene nekih bitnih parametara za siguran rad elektroenergetskog sustava kao sto su nazivni napon ili frekvencija.

Upravo u tim trenucima baterijski spremnici energije sa praktički trenutnom mogućnošću aktivacije pomažu sigurnosti rada elektroenergetskog sustava i zato postaju toliko važna tema i za širu zajednicu.  Pritom je, da bi sve radilo što je moguće pouzdanije i optimalnije, potrebno imati različite napredne sustave za kontrolu i upravljanje i samim spremnicima, ali i cijelim elektroenergetskim sustavom.

U Schneider Electricu navode da je jedan od zanimljivijih trendova u tom kontekstu i porast broja električnih vozila gdje trendovi pokazuju da će do 2030. električna vozila zamijeniti 50% konvencionalnog voznog parka, čime se istovremeno povećava i kapacitet pohrane energije, s obzirom da svako električno vozilo možemo zapravo promatrati i kao bateriju određenog kapaciteta i raspoloživosti.  "Iako se tu još radi o pionirskim pokušajima, već postaje jasno da će jednog dana svaki vlasnik vozila moći odlučiti želi li pohranjenu električnu energiju u svojem vozilu iskoristiti za vožnju ili je možda odluči prodati u mrežu jer mu je to financijski atraktivnije. Naravno, ovakvu vrstu poslovnih modela biti će potrebno definirati pravilima koja će pokrenuti novu vrstu trgovanja energijom", smatra Paić.