Kako otpad pretvoriti u profit i usmjeriti se na održivu potrošnju i kružno gospodarstvo zna švedski grad Eskilstuna u blizini Stockholma, gdje je 2015. godine otvoren second hand trgovački centar ReTuna Återbruksgalleria, prvi centar u svijetu s recikliranom i prepravljenom robom.
Svoju second-hand trgovinu prije dvije godine ovdje je otvorila i švedska robna kuća IKEA. Trgovački centar nalazi se tik do lokalnog centra za reciklažu, a cijeli koncept funkcionira tako da kupci mogu donirati predmete koji im više ne trebaju, a zauzvrat kupiti nešto drugo, obnovljeno ili prenamijenjeno, ili iz organske i održive proizvodnje.
Prikupljeni predmeti kupca razvrstavaju se i odvoze u radionice gdje slijedi popravak, prenamjena ili obnova kako bi predmetima ‘udahnuli’ novi život.
Zatim kreće sortiranje u centru Returen u 14 posebnih trgovina namještaja, informatičke opreme, odjeće, igračaka, bicikla, građevinskog materijala, knjižara, dizajna… Zainteresirani mogu rezervirati i vođenu turu kako bi vidjeli kako ovaj inovativni centar funkcionira ‘iza kulisa’.
U ReTuni se provode radionice, predavanja i događanja posvećena temama održivosti u centru za edukaciju, a uz sve to cijeli koncept omogućio je i puno novih radnih mjesta, posebice za migrante.
IKEA koja je ovdje otvorila dućan priopćila je da je tijekom 2020. godine više od 80 posto doniranog namještaja bilo u odličnom stanju, što znači da su ga mogli ponovno ponuditi kupcima nakon obnove i čišćenja.
Tako je u samo godinu dana više od 30.000 IKEA-inih proizvoda, koji bi u drugom slučaju vjerojatno završili na otpadu, ponovno dobilo svoju svrhu, tim više što se ova robna kuća obvezala do 2030. ostvariti ‘klimatski pozitivnu’ transformaciju poslovanja.
Samo 2019. godine centar ReTuna ostvario je 14,7 milijuna švedskih kruna (više od deset milijuna kuna) u prodaji recikliranih proizvoda. S obzirom na to da je ovaj poslovni koncept polučio odlične rezultate, ReTuna s radom nastavlja i u 2022. godini kao odličan primjer u praksi koji je privukao i ‘velike igrače’.
Veliki interes Riječana
U Hrvatskoj također postoji vrijedan projekt usmjeren na održivost, a kojem je važno najprije dati kontekst. Naime, nedavno istraživanje eurozastupnice Biljane Borzan pokazalo je da građani češće stari uređaj zamijene novim umjesto da ga poprave jer kažu da im to nije isplativo, a time se gomila još više otpada.
Navela je da je u slučaju kvara čak 81 posto građana kupilo novi uređaj, što zbog nedostupnosti nacrta, rezervnih dijelova ili servisa, dok 90 posto građana smatra kako su rezervni dijelovi preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja.
U Riperaju je od otvorenja do danas popravljeno više od 3500 predmeta/Tanja Kanazir
No, po tom pitanju Hrvatska ima i pozitivnih primjera koji prkose ovom problemu i pridonose održivosti – riječ je o riječkom Riperaju koji je 2019. u samom centru grada otvorilo Komunalno društvo Čistoća Rijeka.
Željeli su, kažu, spriječiti nastanak otpada, odnosno potaknuti pozitivnu naviku popravljanja umjesto odbacivanja pokvarenih ili oštećenih predmeta, s nadom da uz malo truda popravljanje i/ili prenamjena starih stvari mogu imati puno pozitivnih učinaka.
“Živimo u društvu koje sve više potiče neumjerenu potrošnju, olako odbacivanje starih predmeta i kupnju novih. Posljedično, ni ne čudi činjenica da sitni kućanski popravci postaju vještina koja izumire.
Zadovoljni smo reakcijama, interesom i sudjelovanjem građana jer je Riperaj od početka bio prepoznat i vrlo dobro prihvaćen kao mjesto za sve gdje se može besplatno, uz pomoć majstora ili samostalno, u dobro opremljenom prostoru popraviti oštećene predmete i uređaje za svakodnevnu upotrebu te ih nastaviti koristiti umjesto odbaciti i time gomilati još više otpada.
Glavna je svrha Riperaja pružiti svim zainteresiranim građanima prostor, alate i savjete koji su im potrebni kako bi sami popravili male kućanske uređaje, predmete, odjeću ili, primjerice, igračke”, pojašnjava nam Mirta Stipeč.
U Europi već niz godina postoje posebna mjesta naziva ‘Repair cafe’ u kojima, uz šalicu kave ili čaja, zainteresirani mogu popraviti svoje pokvarene ili oštećene predmete i stvari koje svakodnevno koriste, umjesto da ih odbace, a po uzoru na istoimeni koncept nastao je i Riperaj.
Cilj je da vlasnici sami poprave predmete, no kada “zapne”, u rješavanju kvarova korisnicima pomažu i majstori koji s njima dijele znanja i vještine. Korisnici sami kupuju one dijelove koje treba eventualno zamijeniti na njihovim aparatima ili predmetima.
Međutim, za razliku od drugih servisa, korisnici u Riperaju ne ostavljaju svoje predmete za popravak, već ih najčešće uspješno popravljene odnose sa sobom.
Od otvorenja do danas popravljeno je više od 3500 predmeta, što znači da je manje predmeta odbačeno, ušteđen je novac, a građani su postali više svjesni svoje uloge u stvaranju održive zajednice.
“U Riperaju se može popraviti zaista mnogo toga – od malih kućanskih aparata (mikser, pegla, fen, usisavač…), namještaja, odjeće, igračaka, bicikala, kišobrana pa do bilo kojeg drugog predmeta koji jednostavno još uvijek ne želite otpisati.
Dakle, sam koncept Riperaja podrazumijeva da u popravcima sudjeluju sami vlasnici pokvarenih i oštećenih predmeta, jasno, u suradnji s majstorom Riperaja. Svaki se korisnik pri dolasku upoznaje s kućnim pravilima Riperaja, a u samom popravku sudjeluje u okviru vlastitih mogućnosti, odnosno znanja i vještina.
U šoping centru se nalazi 14 posebnih trgovina namještaja, informatičke opreme, odjeće, igračaka, bicikla, građevinskog materijala../Lina Östling
Ukratko, kao bitan dio koncepta Riperaja je upravo i savladavanje vještine jednostavnih popravka na primjeru manjih kvarova (npr. zamjena kabela sušila za kosu) koje se kasnije može i samostalno primijeniti u svakodnevnom životu. Iako je pokvarenu stvar možda jednostavnije odnijeti u servis za popravke, time zasigurno nećete aktivno sudjelovati u uspostavi održive kružne ekonomije, dok u Riperaju imate jedinstvenu priliku samostalno naučiti popraviti oštećeni ili pokvareni predmet i, naravno, zadržati ga u upotrebi što dulje.
Riperajevski rečeno, slobodno se pohvalite prijateljima kako koristite Riperaj jer time savladavate posebna znanja koja vam u nekom trenutku mogu biti vrlo korisna. Naravno, nije na odmet istaknuti da time štedite i novac utrošen na popravke i, možda još važnije, izravno utječete na smanjenje količine otpada”, ističe Stipeč.
U slučajevima kada se utvrdi da je predmet i dalje neispravan, u Riperaju ga zadrže i zbrinu na reciklažnom dvorištu ili njegove dijelove iskoriste za potrebe radionica, koje se tamo provode.
Posebno su, kaže Stipeč, popularne i “reuse” radionice koncipirane po ‘uradi sam principu’. Teme radionica, materijali i konačni proizvodi educiraju polaznike o ponovnoj uporabi i prenamjeni odbačenih predmeta.
Dodaje i da su nekolicinu radionica su vodili mentori specifičnih znanja i prakse na području ponovne uporabe papira, tekstila te prenamjene plastičnih vrećica i dijelova odbačene informatičke opreme u uporabne predmete. Putem radionica ostvarena je suradnja s brojnim kreativnim pojedincima i skupinama koje su izazvale značajan interes građana.
Jača svijest o recikliranju
“Na kraju, ono na što smo posebno ponosni, u Riperaju smo ugostili i educirali niz vrtićkih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih skupina o održivom gospodarenju otpadom. Nadamo se da će zaživjeti još ovakvih sličnih radionica kako bi ojačala zajednička svijest o potrebi smanjenja otpada i stvaranja kružne ekonomije”, kaže Stipeč.
Kao dodatan sadržaj, u Riperaju se nalazi i Bert, samoposlužni aparat za prodaju proizvoda bez ambalaže. Prema načelima kružnog gospodarstva, Bert nudi ekološke deterdžente i šampone, nekoliko vrsta prirodnih octeva i ulja zainteresiranim kupcima koji dolaze s vlastitom ambalažom.
Proizvodi koje se može kupiti u Bertu su lokalnog, kontroliranog i prirodnog podrijetla te se prodaju po povoljnim cijenama. Kupovinom proizvoda u Bertu, kupci, osim što podržavaju male proizvođače, pomažu smanjenju upotrebe jednokratne ambalaže.
“Građani su izvrsno prihvatili Bert te nerijetko uz popravak nekog od predmeta obave i usputnu kupovinu. Posebno veseli da među njima ima i sve više redovitih kupaca s adekvatno pripremljenom vlastitom ambalažom, što zapravo potvrđuje da jača zajednička svijest o potrebi smanjenja korištenja jednokratne ambalaže, a što je svakako i jedan od važnih ciljeva Riperaja”, zaključuje Mirta Stipeč.
