Želimo maksimalno upoznati tržište i sve aktere o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju u projektima javne rasvjete te efikasnoj isporuci usluge energetske uštede. Poručio je to tijekom razgovora za Poslovni.hr Damir Juričić, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo poentirajući u više navrata važnost tih projekata za lokalne sredine. Povod je tematska konferencije koja se u organizaciji Agencije za JPP danas održava u Opatiji, a čini se da će gradske uprave nakon lokalnih izbora biti obasute sličnim aktivnostima. 

Prvo ono najvažnije: kakve implikacje principi JPP-a imaju na zaduženost javnog sektora, odnosno poznato je da primjena tradicionalnoga modela u projektima javne rasvjete povećava zaduženost javnoga sektora. Naime, kao gost na konferenciji najavljen je i ministar financija Slavko Linić, a zanimljivo je pitanje može li se modelom dugoročnoga najma postići jednaki investicijski učinak u smanjenju zaduženosti? Što pokazuju Vaše kalkulacije? 

Propisno pripremljena investicija u javnu rasvjetu po modelu JPP-a ne predstavlja zaduživanje javnog sektora. JPP naknada slična je najamnini i tereti tekući proračun. Preporuke o tome je dao Eurostat i mi ih slijedimo. Primjenom JPP modela moguće je u kratkom roku značajno povećati investicije uz smanjenje zaduženja javnog sektora. Javna rasvjeta je dobra prilika za to iz razloga što se radi o relativno jednostavnim javnim investicijama, prihvatljive su za financiranje iz EU fondova, postižu učinak smanjenja potrošnje energije i smanjenja CO2. 

Potrebno je naglasiti i to da se JPP može odlično i efikasno kombinirati sa EU strukturnim fondovima. Europska komisija prepoznala je potencijal JPP-a u povećanju efikasnosti EU izvora i podržala je raznim direktivama takvo kombiniranje. Mi smo o osnovnim principima spajanja EU fondova i JPP-a dali tržištu priručnik koji je raspoloživ na internetskim stranicama Agencije.

Zašto još nemamo niti jedan takav pozitivni primjer u projektima javne rasvjete, te koliko bi ih u narednih godinu, dvije po vama moglo biti?

Na konferenciji u Opatiji upoznat ćemo tržište sa principima JPP-a u javnoj rasvjeti. Ponudit ćemo alternativni model isporuke usluga javne rasvjete u odnosu na tradicionalni koji se do sada uglavnom primjenivao. Vjerujem da će izazov dugoročnih ušteda i nezaduživanje biti dostatan da pokrene interes lokalnog javnog sektora. Ukoliko bi takav interes postojao, u slijedećih tri godine moglo bi se u javnu rasvjetu investirati približno milijardu kuna. Pritom, milijarda kuna u investicijama ne bi značila i milijardu kuna u novim dugovima.

Što zapravo znači efikasno isporučiti uslugu energetske uštede u javnoj rasvjeti? 

Efikasna isporuka javne usluge općenito, pa stoga i usluge javne rasvjete, podrazumijeva prije svega sustavni pristup u planiranju, pripremi, nabavi, ugovaranju i upravljanju javnim građevinama posredstvom kojih se isporučuju javne usluge. Nekoliko je temeljnih čimbenika efikasne isporuke: prvo, radi se o imperativu dugoročnoga planiranja potrebnih građevina prihvaćenih od strane javnosti kako bi se minimizirao politički rizik koji se najčešće materijalizira u obliku odustajanja od javnog projekta koji je u visokoj fazi pripreme. Drugo, u izračunu troškova javne investicije treba pristupiti na način da se u obzir uzmu ukupni životni troškovi, a ne samo troškovi građenja. Pod ukupnim životnim troškovima podrazumijevaju se troškovi građenja, održavanja, financiranja, zamjene istrošenih materijala i slično. Do sada je javni sektor u postupku pripreme uvijek bio fokusiran samo na troškove građenja, a višestruko veće troškove održavanja i zamjene koji nastaju u razdoblju eksploatacije zanemarivao. Treće, svaka se investicija sastojo od cijelog niza rizika. Rizik je osnovno svojstvo investicije. Rizici svake investicije moraju se identificirati i kvantificirati. Dodatna efikasnost postiže se ako dio identificirnih rizika alocirate na privatnog partnera koji dokazano njima efikasnije upravlja. Njegova efikasnost posljedično povećava i efikasnost javnog partnera.

Diskutira li se o tome u javnosti dostatno, naročito iz perspektive realnih potreba, ili se od te teme, moguće zbog nekih drugih razloga, ipak bježi? Kako po Vašem mišljenju senzibilizirati gradske uprave i općenito javnost za te projekte te otkloniti eventualne prepreke?  

U javnosti se nedovoljno o tome diskutira. U Agenciji za javno-privatno partnerstvo nastojimo konferencijama, radionicama, priručnicima i direktnim neposrednim prezentacijama doprinjeti povećanju svijesti o potrebi sustavnog pristupa javnim investicijama. To je osobito važno jer se primjenom principa javno-privatnog partnerstva u isporuci javnih investicija stvaraju dugoročne uštede za porezne obveznike. Te dugoročne uštede osobito su važne danas kada su proračuni javnih tijela reducirani. Potičemo raspravu o potrebi zaštite novca poreznih obveznika primjenom modela javno-privatnog partnerstva. Štoviše, primjenom JPP modela javni partner definira standard javne usluge i traži iskusnog privatnog partnera koji će se dugoročno obvezati taj standard isporučiti uz najmanje troškove. Također, za razliku od tradicionalnog modela, kod JPP-a se plaća isključivo isporučeni standard. Dakle, radi se o ex-post plaćanju. Ukoliko se ugovoreni standard ne isporuči, javni partner uskraćuje plaćanje. Radi se o transparentnom sustavu isporuke javnih investicija. Stoga nije jasno zbog čega su pojedini političari nezainteresirani za JPP. 

Zašto i na koji način principi JPP-a mogu povećati korist javnoga sektora u projektima energetske uštede pa samim time i javne rasvjete? 

Nakon što javni partner definira standard, privatni partner se obvezuje da će u ugovornom razdoblju provesti investiciju, održavati uštedu te financirati. Privatni je partner motiviran optimizirati ukupnim životnim troškovima na način da odabere i primjeni onu tehnologiju kojom će minimizirati preuzete rizike. Kako se ovdje radi o financiranju najmom, provedbom investicija javne rasvjete po ovom modelu ne zadužuje se lokalni javni sektor, a omogućuje rast investicija. Također, stvaranje domaće potražnje za energetski efikasnim rasvjetnim tijelima potiče se domaća inovativna proizvodnja, a specijalizacijom u preuzimanju specifičnih rizika takvih projekta, stvara konkurentska prednost naših poduzetnika koji će sutra investirati u zemljama u regiji.

Kakvu korist od JPP-a u javnoj rasvjeti konkretno imaju porezni obveznici? 

Kada optimizirate ukupne životne troškove i pronađete privatnog partnera koji će ponuditi najmanje ukupne životne troškove umjesto najmanje kapitalne troškove, tada ste stvorili dobre pretpostavke za dugoročne uštede. Dugoročne uštede javnog novca predstavljaju razliku između ukupnih životnih troškova koje bi imao javni naručitelj kada bi investiciju isporučivao po tradicionalnom modelu, i ukupnih životnih troškova po JPP modelu. Očekuje se da su ukupni životni troškovi po JPP modelu manji zbog pretpostavke veće efikasnosti privatnog sektora u odnosu na javni u upravljanju preuzetim rizicima javne investicije. Manji iznos plaćanja iz proračuna u slučaju primjene JPP modela znači oslobađanje slobodnog novca poreznih obveznika za ostale javne rashode (ili za vračanje postoječeg duga).

Jesu li ipak potrebna dodatna zakonska usklađenja, imate li konkretne prijedloge i koje? 

Kako bi se izbjegle bilo kakve pravne nesigurnosti u tumačenju zakona koji danas reguliraju investicije u javnu rasvjetu, bilo bi dobro dopuniti pojedine zakone i to prije sveza Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (ZUKE). Manjim dopunama, ulaganje u ovo tržište bilo bi efikasno, jasno i transparentno.

Kakva bi u tom slučaju bila perspektiva JPP-a u javnoj rasvjeti u RH, te u usporedbi s kretanjima u EU, posebice u krizi? 

JPP je nastao u Velikoj Britaniji i značajno se razvio upravo u zemljama EU. Potom se proširio po svijetu gdje je prihvaćen kao transparentan model isporuke javnih investicija koji proizvodi dodatne uštede za porezne obveznike i ne predstavlja zaduživanje javnog sektora. Mi u Hrvatskoj imamo suvremen zakonodavni i institucionalni okvir za primjenu JPP modela. 

Investicije, pak, u javnu rasvjetu prepoznale su brojne zemlje EU iz razloga što se investiranjm u javnu rasvjetu značajno doprinosi ostvarenju politike 20-20-20. S obzirom da se radi o relativno jednostavnim investicijama, u kratkom se roku može postići veća vrijednost investicija. Također, primjenom JPP modela, ne dolazi do dodatnog zaduživanja lokalnog javnog sektora u čijoj je nadležnosti javna rasvjeta. O tome želimo upoznati tržište na konferenciji.