Utrka za nove bespovratne potpore ukupno vrijedne 770 milijuna kuna za financiranje projekata istraživanja i razvoja kroz natječaj poznat kao IRI 2, započet će zadnjeg dana siječnja 2020. u točno 11 sati.

Prema netom objavljenom pozivu Ministarstva gospodarstva, projektne prijedloge kroz drugu fazu poziva “Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja” moći će kandidirati svi poduzetnici – mikro, mali, srednji i veliki, a pojedinačno će moći povući potpore od najmanje 1 milijun do maksimalno 30 milijuna kuna.

Projekt prema postavljenim kriterijima treba rezultirati razvojem novih ili znatno poboljšanih proizvoda koji proizilaze iz istraživačko-razvojnih aktivnosti kandidata, a prijedloge će moći predavati kroz narednih pet mjeseci, do 29. lipnja.

Ovaj natječaj jedan je od dva ukupno teška 870 milijuna kuna, na koji se resorni ministar gospodarstva Darko Horvat oslanja u ostvarenju svoje vizije jačanja gospodarstva i konkurentnosti kroz ulaganja u inovacije, istraživanja i razvoj, o čemu je i pisao u kolumni za prilog Poslovnog dnevnika “Poslovna 2020.”.

“Investicije u području istraživanja i razvoja prošle su godine porasle za 17,8%, dok je u posljednje tri godine ukupno investirano 9,8 milijardi kuna. Time smo prema nekim procjenama povećali ovu vrstu ulaganja na malo iznad 1posto BDP-a”, istaknuo je Horvat, dotaknuvši u jednu od bolnih točki statističke slike, jer je Hrvatska jedna od najlošije stojećih članica EU po ulaganjima u IRI.

Prema posljednjim dostupnim Eurostatovim podacima, naš je udjel s brojkama ispod 0,9 posto, dok je na razini EU on iznad 2 posto BDP-a. Uskoro bi Eurostat trebao pustiti i najnovije podatke, iz kojih će se vidjeti stoje li Horvatove informacije o pomaku.

Zasad Eurostat je dao prikaz ciljanih vrijednosti iz nacionalnih reformi svojih članica, iz kojih je vidiljivo da će Hrvatska još puno morati ulagati u IRI da bi se približila EU-prosjeku, jer naš je cilj u 2020. ona dosegnu 1,4% BDP-a, dok je, kada se saberu ciljevi svih članice, prosjek kojemu teži EU 3 posto.

Iskustva prve faze

Da bismo imali predodžbu o novoj fazi IRI-ja iz Sektora za industrijski razvoj i inovacijski sustav Hrvatske gospodarske komore upućuju na iskustva iz prve faze IRI-a. Natječaj je bio otvoren od 8. lipnja 2016. do 27. listopada 2017., kada je natječaj privremeno zatvoren, zbog velikog broja prijava, a trajno je zatvoren od 2. siječnja 2018.

Tijekom tog razdoblja, podsjećaju iz HGK-a, natječajna dokumentacija se više puta mijenjala, a izvršena je i značajna alokacija s inicijalnih 748 milijuna kuna na 998 milijuna. Te izmjene obuhvaćale su sadržajne promjene obrazaca, odnosno priloga, pa i potpuno ukidanje nekih dokumenata natječajne dokumentacije. Iz HGK navode kako je u trenutku zatvaranja natječaja bila šesta izmjena, a potencijalni korisnici uputili su bili čak 861 pitanje vezano uz samu prijavu. “Sve to govori da je natječajna dokumentacija bila vrlo kompleksna i nije u cijelosti zadovoljila primarni cilj, a to je dati potencijalnim prijaviteljima jasne upute kako se prijaviti na natječaj”, ističu iz HGK, ipak uvažavajući da je IRI 1 bio “pionir” u natječajima sličnog tipa. Očekuju da će i u novoj fazi IRI natječaja biti određeni broj pitanja, ali i da će ih biti puno manje jer sad već postoji značajno iskustvo u prijavi na ovakav tip natječaja

I IT tvrtke i najveće udruženje IT tvrtki, CISEx, suzdržani su od komentara IRI 2 natječaja. Neslužbeno doznajemo da je interes vrlo velik. No, tvrtke u branši zabrinjava što je, nakon kašnjenja od godine dana, ostavljen vrlo kratak rok za pripremu projektnih prijedloga s obzirom da će natječaj funkcionirati po sistemu “najbrži prst”. Naime, IT tvrtkama kraj godine je glavna prodajna sezona, a dodatno je i vrijeme Božića, praznika i skijanja.

Inicijalno, kad je prije dvije godine otvorena mogućnost IT tvrtkama da se jave na IRI natječaje čak 40 posto prijava došlo je upravo iz ove branše. Jedan od najvećih IT dobitnika ovog natječaja su Rimac Automobili. Tvrtka Mate Rimca na IRI-u je dobila bespovratnih sedam milijuna eura, odnosno točno 52,2 milijuna kuna za razvoj prvog hrvatskog električnog autonomnog vozila C_Two-a. Ukupna vrijednost tog razvojnog projekta je 128,6 milijuna kuna.

Svemirske inovacije

Među projektima koji su dobili sredstva preko ovog natječaja je i razvoj inteligentnog sustava za video detekciju stanja u prometu, predikciju zastoja te potporu za sprečavanje i rješavanje incidenata za što je Telegra Solutions dobila bespovratnu potporu od 5,59 milijuna kuna, zatim razvoj otvorene pametne mreže energetski učinkovite javne LED rasvjete u Omega softwaru s potporom od 2,12 milijuna kuna pa razvoj sustava za upravljanje energetskom infrastrukturom kroz kolaboraciju u proširenoj stvarnosti za što je Diversitas IT dobio 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Tu su još i suradnja domaće tvrtke Mareton s FER-om na razvoju industrijskih UPS-ova s potpotom od 7,91 milijun kuna, kao i suradnja IRB-a i Solvisa na istraživanju razvoju novih solarnih proizvoda.

Ove godine otvorena je mogućnost da se na IRI jave čak i tvrtke koje razvijaju svemirske inovacije.

Posebno, nakon što je Hrvatska postala članica Europske svemirske agencije (ESA). Međutim, u najpoznatijoj hrvatskoj svemirskoj tvrtki, Amphinicy Technologies, kažu da tek trebaju vidjeti propozicije za IRI 2 dok se na prethodne iteracije natječaja nisu javljali.