Ministarstvo zdravlja nalazi se pred sanacijom bolničkog sustava odnosno poslom za koji vjeruju da bi mogao osigurati financijsku stabilnost sustava. Naime, Vlada je prije desetak dana odobrila sanaciju za devet bolnica u državnom vlasništvu, a ovih se dana ista odluka očekuje i za bolnice u županijskom vlasništvu. Iako se ukupni bolnički dug procijenjuje na oko pet milijardi kuna, ove je godine temeljem Zakona o sanaciji javnih ustanova za plaćanje dugova predviđena 1,1 milijarda kuna, a ostatak bi trebalo osigurati Ministarstvo financija.

No, još se uvijek službeno ne zna tko će biti sanacijski ravnatelji i tko će sjediti u sanacijskim vijećima dok se neslužbeno govori da će trenutni ravnatelji u državnim bolnicama i nadalje ostati na svojim funkcijama. To je i logično za očekivati s obzirom da ih je postavio sadašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Okviri sanacije

Naime, od devet bolnica koje su dobile zeleno svjetlo za sanaciju, u osam su ravnatelji postavljeni od strane ministra Ostojića, a samo je jedan imenovan u prijašnjem razdoblju. Ravnatelji imaju dobar rejting kod ministra i zbog činjenice, kako tvrdi, da ne generiraju novi dug.

No, u Ministarsvu nema odgovora na pitanja kako su ravnatelji zaustavili negativan poslovni trend s obzirom da su mjesečni limiti koje im isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje smanjeni, a istovremeno su im porasli troškovi za plaće, više se troši za lijekove, a i liste čekanja su smanjene (kako tvrde u Ministarstvu) pa je za očekivati da su povećali opseg posla.

"Svrha sanacije je da se utvrde sive zone, da se vidi što je to što generira trošak – možda je to mali limit, preveliko zapošljavanje ili nešto drugo, ali moraju se utvrditi uzroci nastanka gubitka. Naime, ako budemo pokrivali samo gubitke a nećemo otkloniti uzroke zbog kojih je do gubitaka došlo, sanacija neće imati smisla i to će biti bačen novac. Moramo stvoriti sustav koji će biti postojan i stabilan i koji će normalno funkcionirati", kaže Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja za financijske i pravne poslove. Dodaje da je Ministarstvo dužno u roku od deset dana od imenovanja sanacijskog upravitelja i vijeća izraditi metodologiju izrade sanacijskog programa, a ravnatelji tada imaju 20 dana da Ministarstvu dostave prijedlog sanacijskog programa za svaku ustanovu.

"Ministarstvo će dati okvire što trebaju sagledati, analizirati i ocijeniti i dati prijedlog kako napraviti sanacijski program. Nacrt smo napravili i utvrdit ćemo ga s Ministarstvom financija. Napravit ćemo i zajedničko tijelo koje će ocijenjivati sanacijske programe ravnatelja i vijeća odnosno jamče li ti sanacijski programi poslovanje bez stvaranja novih dugova i s rokovima plaćanja od 60 dana", objašnjava Lj. Đukanović.Naglašava da će se sva dugovanja bolnica starija od 60 dana prenijeti na HZZO koji će nakon toga u pregovorima s dobavljačima pokušati taj dug smanjiti.

Otpis dijela duga

"Dobavljači će umjesto za 700 dana novac dobiti odmah i nadamo se da je to dobar argument za otpis dijela duga. Točno je da se kamate na dugove nisu plaćale, ali ja mislim da su one bile već uračunate u cijenu", kaže Lj. Đukanović. Nakon toga u Ministarstvu očekuju da HZZO počne svoje obveze prema bolnicama plaćati u roku od 60 dana, a da bolnice ne generiraju nove troškove i također podmiruju svoje obveze u zakonskom roku od 60 dana.

Na pitanje koliko je to realno s obzirom da bolnice posljednja dva mjeseca imaju dodatni problem zbog primjene novog Kolektivnog ugovora i povećanih izdataka za plaće, Lj. Đukanović ističe da u roku od oko dva tjedna očekuju i konačnu odluku suda po tom pitanju."Ne želim prejudicirati odluku. Ali ako uzmemo u obzir obvezujuće upute koje je donio drugostupanjski sud te o kojima ponovno sada odlučuje u drugom stupnju nakon provedenog ponovnog postupka pri prvostupanjskom sudu, za očekivati je da će se pridržavati svoje upute dane prvostupanjskom sudu. Osim toga, mogu se pokrenuti i izvanredni pravni lijekovi, ali to ne znači da odluka neće biti pravomoćna", kaže Lj. Đukanović.

No, što ako odluka ne bude povoljna za Vladu, Lj. Đukanović misli da za to postoje vrlo male šanse u formalno-pravnom smislu. Naime, dodaje, već je drugostupanjski sud utvrdio da je bivša norma Zakona o radu, a sada Zakona o reprezentativnosti, obvezujuća norma i da je se trebalo pridržavati."To znači da se trebao napraviti novi sporazum između sindikata za novi Kolektivni ugovor, a ako ga nije bilo onda je trebala postojati odluka Gospodarsko-socijalnog vijeća tko su pregovarači, koje također nije bilo", kaže Lj. Đukanović koja nakon sudske odluke očekuje početak pregovora sa sindikatima.

"O pravima koja su smanjenja primjenom novog Temeljnog kolektivnog ugovora nećemo pregovarati jer smatramo da su s njima sindikati suglasni. Razgovarat ćemo samo o proširenim pravima i pokušati postići dogovor u okviru raspoloživog novca. Ne možemo živjeti izvan gospodarske realnosti koju imamo u Hrvatskoj", kaže Lj. Đukanović. 

Županijske bolnice

Višak ljudi utvrdit će se u sanaciji

Ministarstvo je zaprimilo i zahtjeve županijskih bolnica za sanaciju, ali ih je pet vraćeno na doradu. U međuvremenu su četiri od pet spornih županija dostavile izmijenjene odluke, izuzev Bjelovarko-bilogorske županije. "Županije koje ne donesu odluku neće ući u sanaciju", kaže Lj. Đukanović. Na pitanje je li u odluci sporna točka kojom se zahtjeva sanacija bez otpuštanja ljudi, Lj. Đukanović kaže da će se eventualni višak zaposlenih utvrđivati kroz sanacijski program. "Primjerice, bolnica Dubrava ima 25 posto nezdravstvenih radnika, za razliku od nekih koje imaju 32 ili 35 posto nezdravstvenog osoblja. Ta bi bolnica, da je HZZO podmirio obveze koje je imao prema njoj, poslovala s milijun kuna u plusu. Pritom ne uzimamo u obzir asignaciju u koju je KB Dubrava također bila uključena. Dakle, govorimo o limitu i potrošnji. Ista je stvar i u KBC-u Rijeka koji je 1,7 milijun kuna u plusu, ne računajući također asignaciju. Upravo nam je to namjera, da uravnotežimo proračun svake bolnice", kaže Lj. Đukanović.

Cijene lijekova

Očekujemo uštedu od 300 mil. kn

Cilj Ministarstva je, kaže Lj. Đukanović, smanjenje cijena lijekova za 30 posto temeljem čega se očekuju uštede na bolničkoj listi i listi lijekova koji se propisuju na recept HZZO-a za oko 300 milijuna kuna. "Činjenica je da se zbog stanja u kojem se nalazimo i zbog rokova plaćanja koji su takvi kakvi jesu, u cijenu uračunala i kamata koju država nikada nije plaćala. Nakon sanacije i uvođenja rokova plaćanja od 60 dana očekujemo da proizvođači značajno snize cijene lijekova", kaže Lj. Đukanović. Također se postavlja pitanje i zašto nije usuglašen Zakon o zdravstvenoj zaštiti odnosno mogućnost da se lijek na recept podigne u bilo kojoj drugoj zemlji članici EU. "I to je pitanje koje ćemo rješavati kroz izmjene propisa o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti, a posebno Zakonom o lijekovima sukladno direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti. Utvrditi ćemo pod kojim uvjetima i na koji način će se neki lijek moći nabaviti na europskom tržištu, odnosno u bilo kojoj zemlji članici EU po cijeni koje tamo vrijedi", kaže Lj. Đukanović dodajući da trebamo otkloniti uzroke neplaćanja, svesti ih u normalne rokove i kontrolirati da osiguranici ono na što imaju pravo zaista i dobiju u propisanom opsegu i rokovima.