Prijedlog zakona o tržištu nafte i naftnih derivata danas je u Saboru naišao na potporu vladajućih i otpor oporbenih zastupnika, koji se ne mogu složiti oko toga hoće li nova pravila pojeftiniti ili poskupjeti naftne derivate.

Prijedlog je obrazložio zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić istaknuvši da je otvaranje tržišta naftnih derivata stvorilo uvjete za ukidanje pravilnika o utvrđivanju najviše maloprodajne cijene naftnih derivata i ukapljenog plina i slobodno formiranje cijena derivata.

"Pri tome se očekuju dugoročni pozitivni učinci, poput povećanje investicija u maloprodajne lance", rekao je Leverić dodavši kako je zakon predvidio mehanizme za slučajeve izvanrednih poremećaja na tržištu i pojačani nadzor nad obaveznim zalihama nafte i naftnih derivata.

Zakon je pozdravio HNS-ov Petar Baranović ocjenivši da je pojava više distributera nafte stvorila pretpostavke za punu liberalizaciju tržišta, "za što se Hrvatska odavno opredijelila".

Pozitivne primjere i učinke takvog pristupa možemo vidjeti danas i na formiranje cijene električne energije za krajnje potrošače, pa je za vjerovati da će ta načela slobodnog tržišta funkcionirati i u slučaju naftnih derivata, kazao je Baranović.

Replicirao mu je HDSSB-ov Boro Grubišić. "Niste spomenuli da je Vlada prva dala primjer i prešla na slovenskog distributera električne energije. Pored našeg domaćeg HEP-a, prigrlila je stranog operatera električne energije što ne mislim da je dobro", rekao je Grubišić.

Baranović, međutim, ne dijeli njegovo mišljenje. "Vlada je tim postupkom zapravo pokazala da je ona prva koja mora poštivati zakone koje je propisala i kada gospodari sredstvima hrvatskih građana bilo bi odista neopravdano da za svog opskrbljivača uzme onoga koji nudi višu cijenu", tumači Baranović.

Uvjeren je kako je Vlada time pokazala "svjetli primjer i odgojnu mjeru" državnim poduzećima, kojima je dala jasnu poruku da se moraju prilagoditi uvjetima slobodnog tržišta.

I Igor Rađenović (SDP) očekuje pad cijene naftnih derivata. Propis koji dodatno liberalizira formiranje cijena proizvođačima u svim zemljama gdje je primijenjen dodatno je osnažio korekciju cijena na dolje i ojačao konkurenciju, ustvrdio je.

"Očekujemo da će tako biti i ovdje. Ukoliko se to zbog 'Hrvatistana', kako kažu neki naši kolege, dogodi nekako drukčije, u što ne vjerujem, zakon Vladi omogućuje da preko noći pravila vrati na staro na 90 dana. Prema tome, straha nema", umiruje Rađenović.

Goran Marić (HDZ) upozorava, međutim, da cijene nafte često ne formira tržište, nego burzovni mešetari, zbog čega variraju i po 70 posto godišnje.

"Tu je važna uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je najvažnija ali i, usuđujem se reći, najlošija agencija u Hrvatskoj. Ona ne radi u interesu Hrvatske jer se cijene ne formiraju na osnovi ponude i potražnje nego na osnovi nečijih potreba, a to nije dobro", tvrdi Marić.

Njegov stranački kolega Đuro Popijač upozorava da Vlada kao jedini argument za ukidanje pravilnika navodi pojavu više trgovaca naftnim derivatima, a bez ijedne druge analize posljedica ili efekata koje će ta promjena izazvati.

Tumači da je pravilnik o utvrđivanju najviše cijene nafte građane i gospodarstvo štitio od ekstremnog rasta cijena naftnih derivata, a upozorava da zakonom nisu propisani mehanizmi po kojima će Vlada moći aktivirati zaštitnu mjeru na razdoblje od 90 dana.

"U prijedlogu piše da se cijene ipak utvrđuju prema nekim pravilima, i to onima kojima se uređuje tržište. Volio bih da predlagatelj pojasni koja su to pravila i gdje su napisana, dogovorena ili objavljena", kazao je Popijač, koji je uvjeren da će predloženi zakon povećati cijene naftnih derivata.

Popijač također upozorava na mogućnost kartelnog određivanja cijena te zaključuje kako "ostaje za vjerovati da će tvrtke biti odgovorne i da neće biti ekstremnih skokova", ali i da bi najmanje poskupljenje derivata dodatno osiromašilo građane.

Rasprava je prekinuta zbog desetominutne stanke, određene na zahtjev nekoliko klubova, koji se žele očitovati o danas utvrđenom Vladinu prijedlogu novog Zakona o radu.