U srpnju ove godine cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su bile 12,3 posto veće nego prije godinu dana. Tolika godišnja inflacija ne pamti se otkako Državni zavod za statistiku objavljuje indekse potrošačkih cijena.

Srpanj je ujedno treći mjesec zaredom u kojemu se inflacija izražava dvoznamenkastim stopama. Glavni “krivci” su već dobro poznati: cijene goriva i hrane, s tim da se postupno ubrzava i rast cijena ostalih dobara i usluga koje čine potrošačku košaricu na kojoj se baziraju izračuni državnih statističara.

Ukratko, kako su nedavno konstatirali i u Hrvatskoj narodnoj banci, cjenovni pritisci sa svjetskog tržišta već neko vrijeme nisu jedini generator inflacije.

Godišnji rast cijena prošlog je mjeseca blago ubrzan u odnosu na lipanjskih 12,1 posto. Istodobno s godišnjim ubrzanjem tekuća su kretanja cijena, na mjesečnoj razini, ipak malo usporila s rastom.

Nakon što su tijekom lipnja (u odnosu na svibanj) cijene u prosjeku povećane čak 1,6 posto, u srpnju je mjesečna inflacija usporila na 0,4 posto, pri čemu su ublažavajuće djelovala sezonska sniženja u kategoriji odjeće i obuće (mjesečni pad od 14,4 posto).

No, naznake predaha mjesečne inflacije s odmicanjem turističke sezone slaba su utjeha dobrom dijelu kućanstava, posebice ekonomski najranjivijih u čijoj strukturi troškova hrana, gorivo i režije imaju veći udjel. Njima je stvarni troškovni udar i dosad bio znatno veći nego što to pokazuje službena inflacija.

Uz troškovni udar koji se s jeseni sprema i za građane i za poslovni sektor u sferi cijena energenata (električna energija, plin), najnovije brojke državnih statističara o inflaciji zasigurno će poslužiti kao dodatni argument i za očekivanja od novog Vladina paketa cjenovnih amortizera.

U Ministarstvu financija na čelu s novim ministrom Markom Primorcem na analitičkoj podlozi za nove mjere počelo se raditi i prije godišnjih odmora, a ovaj tjedan ponovno se prionulo tom poslu. Za tjedan-dva očekuju se i prvi razgovori o tom paketu.

Osim fokusa na socijalno ugroženije skupine građana, i nemali dio poslovnog sektora poprilično je pogođen velikim rastom cijena i računa s interventnim mjerama. Iz Hrvatske udruge poslodavaca u više su se navrata već čule procjene da su u prerađivačkom sektoru ove godine tzv. ulazni troškovi veći i (više od) tridesetak posto, što se samo djelomično prelilo na krajnje cijene.

Mimo već ranije predstavljenog prijedloga poreznih rasterećenja kojima bi se omogućilo povećanje plaća koje su zbog inflacije pod sve većim pritiskom, HUP je Vladi potkraj srpnja uputio i konkretan apel u vezi s energentima, ovaj put s naglaskom na električnu energiju koja je za većinu poslodavaca i primarni energent.

Uz ograničenje cijene struje na (do) 150 eura/MWh za sve gospodarske subjekte, predložili su da se do kraja iduće godine ukinu ili trajno smanje mrežarina i trošarina, kao i da se smanjenje naknade za obnovljive izvore energije.

Usto, Vladi su sugerirali i smanjenje osnovice poreza na dobit za iznos povećanja troška električne energije poduzetnika u odnosu na 2021. Te prijedloge u Vladi su zacijelo već vagali, a za tjedan-dva očito će biti i tema razgovora.

Tmurnije prognoze
U svakom slučaju, inflacijska kretanja u Hrvatskoj na tragu su procjena da bi i prosječna na razini cijele godine mogla biti dvoznamenkasta, iako je 12-mjesečni prosjek zasad na nešto više od sedam posto. Usporedbe prvih sedam mjeseci ove i prošle godine kažu da su u tom razdoblju cijene ove godine u prosjeku 9,1 posto veće.

Valja primijetiti i da su u HNB-u nedavnu reviziju očekivane (prosječne) inflacije za 2022. kojom su svoju prognozu podigli na 9,4 posto, popratili komentarom da u smislu rizika ostvarenja i dalje prevladavaju negativni rizici. Dakle, veći su izgledi da na kraju ispadne nešto veća, nego manja. Ove godine prvotna su očekivanja kod nas znatno premašena i u pogledu rasta BDP-a.

No, u pokušajima sagledavanja iduće godine, većina ekonomista danas računa da će inflacija i 2023. biti povišenija nego što se donedavno računalo (trenutne prognoze kreću se oko 4,5 posto unatoč visokoj osnovici 2022.). Recentna kretanja na robnim burzama to, doduše, trenutno ne podupiru.

Odgođeno podizanje cijena
“Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini iznad 4 posto”, komentirajući najnovije podatke DZS-a kaže ekonomska analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.

U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti poprilično je izgledno da će cijene energije ostati povišene, kaže, ali se administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti što će dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga.

S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno prehrambeni sektor uz klimatske (ne)prilike dodatan su čimbenik koji ne dozvoljava povratak stopa inflacije prema razinama od dva posto.

“Inflaciju inicijalno potaknutu ponudom sve više će pratiti inflacija potaknuta potražnjom, a raste pritisak na rast plaća. Stoga u srednjem roku ne bi trebao iznenaditi podatak da rast temeljne stope inflacije bude veći od ukupne prosječne stope rasta potrošačkih cijena”, zaključuje Živković Matijević.

Inače, prošlomjesečni rast potrošačkih cijena (u odnosu na lipanj) generiran je u prvom redu poskupljenjima u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića čije su cijene u prosjeku porasle za 2,2 posto, čime je njihov doprinos mjesečnoj inflaciji iznosio +0,57 postotnih bodova.

S obzirom na turističku potražnju, nije neočekivano da su najviše porasle cijene u kategoriji Restorana i hotela; u odnosu na lipanj u prosjeku su porasle gotovo pet posto. Pad cijena odjeće i obuće koji je u srpnju bio pod utjecajem sezonskih sniženja, te neznatno niže prosječne cijene komunikacija, samo su ublažili mjesečnu inflaciju