U sprječavanje i zaustavljanje bespravne gradnje uključuju se komunalni redari. “Borbu” protiv gradnje bez svih potrebnih dozvola i dokumentacije, koja se ozbiljno raširila i ukorijenila u Hrvatskoj, do sada je vodilo tek 70-ak građevinskih inspektora Državnog inspektorata.

Ne treba čuditi da borba protiv bezakonja, koje prakticiraju i brojni visokopozicionirani, nije bila uspješna. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odlučilo je stoga, izmjenama Zakona o građevinskoj inspekciji donesenima na posljednjoj sjednici Vlade, u “borbu” uključiti i komunalne redare. Naši sugovornici uvjereni su da će ove izmjene, koje još moraju proći saborsku proceduru, polučiti rezultat i smanjiti divlju gradnju za koju i sam ministar Branko Bačić kaže da se odvija u “velikom obujmu”.

“Predlažemo da se u sprječavanje i zaustavljanje takve gradnje uključe i 882 komunalna redaa. Dat ćemo im određene ovlasti da mogu odmah intervenirati, zaustaviti gradnju, naplatiti kaznu”, poručuje Bačić.

Komunalni redari do sada su imali ovlast nadzora, no ako bi utvrdili ilegalnu gradnju, mogli su samo proslijediti prijavu građevinskoj inspekciji. Prema predloženim izmjenama, imat će znatno šire ovlasti. Moći će narediti obustavu građenja ako investitor, odnosno izvođač radova gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta te ako se gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi. Usto, moći će zatvoriti gradilište te ispisati novčane kazne ako se investitor ili izvođač ogluše na naredbe.

Tri redara u Bjelovaru

“S obzirom na to da se ovim izmjenama znatno povećava broj službenih osoba na terenu koje su ovlaštene postupati prema nezakonitim graditeljima, jer uz građevinske inspektore dodatne ovlasti dobivaju i komunalni redari koji su svakodnevno na terenu, vjerujem da će se pravovremenom reakcijom redara zaista doprinijeti efikasnijem sprječavanju bespravne gradnje i njezinoj generalnoj prevenciji”, kaže Matko Lovreta, privremeni pročelnik Upravnog odjela za razvoj Grada Makarske.

Uključivanje komunalnih redara u sprječavanje i zaustavljanje divlje gradnje pozdravljaju i u Općini Vir, sinonimu za bespravnu gradnju u Hrvatskoj, ali i na kontinentu – u Bjelovaru.

Ante Orlić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Općine Vir, vjeruje da će veće ovlasti komunalnih redara dovesti do smanjena bespravne gradnje.

“Ovlasti komunalnih redara dosta su ograničene, a stanje na terenu ponekad zahtijeva promptno djelovanje. Građevinski inspektori to često nisu mogli. Usto, mi najbolje poznamo situaciju na terenu pa je dobro da komunalni redar ima veće ovlasti”, kaže Orlić u čijoj su općini trenutačno zaposlena četiri komunalna redara.

Bjelovar ima tri komunalna redara koja bi, kao i svih 882, uskoro trebali dobiti nova zaduženja. Gradonačelnik Dario Hrebak kaže da pozdravlja svaku inicijativu kojom država spušta ovlasti na lokalnu razinu.

“Iako će nam to donijeti više posla, takve su inicijative dobre jer je lokalna razina mnogo brža i efikasnija od države”, poručuje Hrebak koji ističe da Bjelovar nema problema s bespravnom gradnjom, no ima s napuštenim i neodržavanim objektima te nemarnim vlasnicima. Ovlasti za rješavanje tih problema, prema predloženim izmjenama, komunalni redari i dalje neće imati. Hrebak bi, s druge strane, bio najsretniji kada bi komunalni redari bez uključivanja državnih inspektora mogli riješiti dugotrajnu i kompliciranu procedura uklanjanja napuštenih i neodržavanih objekata.

Niti Vir više nema toliko problema s bespravnom gradnjom jer su ulagali u prevenciju, kaže Ante Orlić. Njihovi komunalni redari konstantno obilaze teren i upozoravaju na eventualne nepravilnosti, objašnjava. No, imaju problema s jednostavnim građevinama, odnosno bespravnom gradnjom manjih objekata, poput garaža, nadstrešnica, bazena… I tu će komunalni redari moći intervernirati.

Problemi i u Beču i Pragu

Trend smanjena bespravne gradnje primjetan je i u Makarskoj, i to zahvaljujući naporima gradske uprave i komunalnih redara, kaže Lovreta napominjući da će komunalni redari dobiti još jednu novu ovlast – onu pokretanja prekršajnih postupaka pred nadležnim općinskim sudovima protiv ilegalnih graditelja. “Predložene novčane kazne, koje će biti prihod gradskih, odnosno općinskih proračuna, nisu zanemarive”, dodaje. Kazne se kreću od 6 do 30 tisuća eura.

Građevinska inspekcija lani je takvih izrekla u iznosu od 6,2 milijuna eura, piše u Godišnjem izvješću o radu Državnog inspektorata. U istom se navodi da je posljednjih godina posebno uočena pojava nezakonitog građenja kuća za odmor, ili onih namijenjenih turizmu. Taj problem je posebno izražen u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, i to u zaštićenim područjima. Samo su lani državni inspektori na tom području naredili uklanjane čak 289 nezakonitih građevina, od ukupno 791. naređenja. Velikih problema s bespravnom gradnjom imaju i Brač i Pag.

Raširenost ove pojave u Hrvatskoj nije slučajna. Predugo se na nju žmirilo, kao u slučaju Frane Barbarića, bivšeg predsjednika Uprave HEP-a, koji je prema rješenjima Državnog inspektorata ali i optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, bespravno gradio vilu na Hvaru. Bespravno graditi, poručivali su vladajući, nije veliki krimen, “barem ne dok sudovi ne podignu optužnice”. Onima kojima je stalo do reda u prostoru veliku nadu polažu na lokalnu razinu koja, također, nije imuna na razna pogodovanja. Ipak, određenih će promjena biti.