Nedavno donesenim rebalansom u proračunske planove za ovu godinu ugrađene su već nekoliko mjeseci evidentno promijenjene makroekonomske i geopolitičke okolnosti koje su, uz ostalo, rezultirale gotovo 11 milijardi kuna povećanim planom ukupnih rashoda.

Do kraja travnja, pak, tempo izvršenja rashoda, ukupno gledano, bio je u okvirima plana. Ostvareni su u iznosu 51,8 milijardi kuna nasuprot 55,4 milijarde u istom razdoblju prošle godine, a u odnosu na originalni plan proračuna za 2022. izvršenje je u prva četiri mjeseca bilo na 30 posto cjelogodišnjeg plana.

Iako dinamika izvršenja proračuna pojedinih ministarstava odnosno proračunskih korisnika često nije ravnomjerno raspoređena tijekom godine, ostaje primijetiti da je, primjerice, Hrvatski sabor s krajem travnja bio na samo 14 posto cjelogodišnjeg izvornog plana (43 od gotovo 300 milijuna).

Ministarstvo financija, pak, s više od šest milijardi kuna rashoda u prvoj trećini godine bilo je ujedno i na približno trećini cjelogodišnjeg izvornog plana, dok je npr. Ministarstvo poljoprivrede ostvarilo tri milijarde kuna rashoda odnosno 35 posto planiranog za cijelu godinu (prije rebalansa).

I Vlada RH je u prvoj trećini godine potrošila nešto više od trećine prvotno planiranih sredstava za cijelu godinu (266 prema 746 milijuna), ali to je u prvom redu posljedica znatno brže dinamike rashoda pojedinih ureda pri Vladi.

Primjerice, Ured za udruge u prva je četiri mjeseca potrošio gotovo upola više nego u istom razdoblju lani (74 prema 50 milijuna), što je približno 36 posto plana za 2022. No, rekordnu dinamiku izvršenja bilježi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

U prva četiri mjeseca ostvario je 144 milijuna kuna rashoda što je čak 75 posto izvornog plana na razini cijele godine (194 milijuna). U istom lanjskom razdoblju na pozicijama tog ureda evidentirano je bilo 41 milijun kuna.

Velika razlika nije samo pitanje dinamike provedbe planiranih projekata tijekom godine, a to je pokazao i nedavni rebalans. Na poziciji tog ureda rebalansom su planirani rashodi povećani za gotovo 73 milijuna, na više od 266 milijuna kuna.

Istodobno, da stanje izvršenja rashoda može biti višeznačno najbolji primjer je zdravstvo. Do kraja travnja na poziciji Ministarstva zdravstva ostvareno je 4.9 milijardi kuna rashoda što je 30-ak posto prvotnog godišnjeg plana, ali i 1,8 milijardi kuna manje nego u prva četiri mjeseca prošle godine.

Podaci o izvršenju proračuna, dakako, ne odražavaju što se događa s gomilanjem nepodmirenih obveza u zdravstvu, za koje se svako toliko podvuče crta i saniraju dugovi. Proračun Ministarstva zdravstva rebalansom je tako s prvotno pllaniranih 16,06 milijardi povećan za 4,3 milijarde kuna.